Očekivano, čim je dospjelo na East River, izvješće visokog predstavnika Christiana Schmidta ekspresno je osvanulo u Bosni i Hercegovini, čime se ovome dokumentu nastoji dati dodatno na značaju jer nije poznato hoće li se i kako njemački dužnosnik na čelu međunarodne uprave obratiti pred Vijećem sigurnosti UN-a sljedećeg tjedna, kada je predviđena rasprava o BiH, piše Večernji list BiH. Ovaj se dokument, također očekivano, najviše bavio potezima vlasti Republike Srpske, ali i neuspjelom izbornom reformom, dok je tek u jednom pasusu od 30 stranica navedeno kako hrvatski političari nagovješćuju pokretanje inicijative za teritorijalni preustroj zemlje, za što je OHR-ov vrijedni “bilježnički” tim ocijenio kako bi se time “podigao bauk” ratne težnje za trećim entitetom.
”Vrijedni” kroničari u OHR-u, jer to posve sigurno u slobodnom vremenu ne radi Schmidt, ponovno su izostavili, a izvjesno i krivotvorili realnost te druge političke prijetnje i inicijative koje su se mogle čuti u posljednjih pola godine promatranoga razdoblja. Tako su pomno pročišćene sve prijetnje ratom, izrazi mržnje i najave pretvaranja Hrvata u manjinu te potpunog preglasavanja koje su se mogle čuti od niza bošnjačkih dužnosnika. Time je ovo izvješće zadržalo krivotvoriteljski kontinuitet. No, iskorak, i to jako važan, čak i unatoč tome što nije okarakteriziran glavni krivac propasti razgovora o izbornoj reformi – SDA i Bakir Izetbegović, ipak je vjernije predstavio iskušenja u pregovorima i zahtjevima dviju strana – hrvatske i bošnjačke. Ocijenio je kako se razgovori moraju nastaviti te da napori pregovarača nisu bili uzaludni. – Napori za reformom nekoliko aspekata izbornih pravila kroz izmjene Izbornog zakona BiH i ograničene ustavne promjene, nažalost, nisu urodili plodom te su i dalje predmet spora prvenstveno između glavne hrvatske stranke Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i vodeće bošnjačke stranke Stranke demokratske akcije (SDA). Vjerujem da ovi napori neće biti uzaludni jer ostaje obveza BiH da svoj ustavni i pravni okvir uskladi s Europskom poveljom o ljudskim pravima, relevantnim odlukama Ustavnog suda i preporukama ODIHR-a i GRECO-a, a ovo pitanje trebat će riješiti u budućnosti – naveo je u izvješću visoki predstavnik. Izrazio je žaljenje zbog propuštene prigode za BiH. – Stranke su se doista približile dogovoru o nekoliko pitanja o kojima se raspravljalo, ali politička hrabrost da se poduzme dodatni korak potreban za postizanje kompromisa tako blizu izbora nije pronađen – dodao je. On je, za razliku od svih ranijih izvješća Ureda visokog predstavnika, ne dajući, međutim, bilo kakve vrijednosne sudove ili pak ocjene kako je riječ o takozvanim zahtjevima, po čemu se OHR teško svrstavao na bošnjačku stranu, ovoga puta iznio i što Hrvati konkretno očekuju od izborne reforme. – Nedostatak dogovora o izbornoj reformi učinit će organizaciju izbora izazovnijom. Većina hrvatskih stranaka i dalje uvjetuje nastup na ovim izborima promjenom načina izbora člana Predsjedništva BiH. Ove stranke već dugo traže donošenje pravila kojima se osigurava da jedan od članova tročlanog Predsjedništva “legitimno” predstavlja hrvatski konstitutivni narod – navodi se u dokumentu OHR-a. Dodao je kako se izbori trebaju održati po sadašnjim pravilima kao i 2018. te da sada treba osigurati novac za njihovu provedbu. U tom kontekstu Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP), zaduženo za organizaciju izbora, do sada nije moglo osigurati sredstva potrebna za provođenje pripremnih aktivnosti zbog neusvajanja proračuna institucija BiH za 2022. godinu. U nedostatku usvojenog proračuna, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava Središnjem izbornom povjerenstvu za provedbu općih izbora 2022. godine. Početkom travnja veleposlanici SB PIC-a (minus ruski veleposlanik), OESS-a i ja potpisali smo pismo predsjedatelju Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedatelja pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja – navodi se u izvješću visokog predstavnika. Neizravno je i presudu po apelaciji Bože Ljubića spomenuo u izvješću kroz potrebu provedbe presuda Ustavnoga suda i Europskog suda za ljudska prava u izbornoj reformi.
