Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda kako se civilni aspekti Daytonskog mirovnog sporazuma suočavaju s ozbiljnom prijetnjom, istaknuvši da je prvo tromjesečje ove godine obilježeno znatnim porastom napetosti i političkom krizom bez presedana od 1995.
Uoči obilježavanja 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata u Europi te 30. godišnjice Daytonskog sporazuma, Schmidt je istaknuo važnost poretka temeljenog na pravilima te uloge Vijeća sigurnosti UN-a u očuvanju mira. Naveo je da je Daytonski mirovni sporazum bio moguća reakcija na rat u BiH isključivo temeljem Povelje UN-a i dogovorenih međunarodnih pravila. „Nažalost, uvjeti za punu provedbu civilnih aspekata mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini značajno su se pogoršali u odnosu na prethodna izvještajna razdoblja“, rekao je Schmidt, dodavši da iako još nema naznaka sigurnosne krize, politička kriza je očita. Posebno je izdvojio reakcije na presudu kojom je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik osuđen zbog ignoriranja institucija, što je, prema Schmidtu, potaknulo daljnje napade na ustavni poredak države. Ukazao je na donošenje entitetskih zakona kojima se osporava nadležnost državnog sudstva i najavu nacrta entitetskog ustava koji sugerira de facto secesiju, iako je dokument ubrzo povučen.
Schmidt je također upozorio na opasnost negiranja genocida u Srebrenici i političku retoriku koja dovodi u pitanje postojanje BiH kao države. „Građani mi prilaze i pitaju hoće li biti rata. Moj odgovor je da ne vidim tu opasnost, jer nitko ne želi ponovno proći kroz to iskustvo“, rekao je. Podsjetio je da Daytonski sporazum ostaje temelj za demokratsku i multietničku strukturu BiH te da su njegove odredbe, uključujući Ustav kao aneks 4, složene i zahtijevaju daljnji demokratski razvoj. Posebno je naglasio potrebu provođenja presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, uključujući predmete Komšić i Ljubić, uz napomenu da je i premijer Hrvatske izrazio njihovu važnost za europske integracije BiH. Zaključno, Schmidt je ocijenio da bi napredak BiH prema Europskoj uniji mogao stvoriti uvjete za razmatranje okončanja mandata ad hoc međunarodnih institucija, ali je istaknuo da trenutna situacija to ne dopušta.
