Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine predložio je novi model obračuna minimalnih plaća prema kojem bi najniža plaća za radnike s osnovnom školom iznosila 1.500 KM, a za one s visokom stručnom spremom 1.900 KM. Prijedlog, međutim, nije prihvatljiv ni Vladi Federacije BiH ni poslodavcima.
Minimalna plaća trebala bi biti usklađena do početka nove godine, no zbog odlaska aktualne Vlade i neizvjesnosti oko formiranja nove upitno je hoće li rokovi biti ispoštovani.
Sindikat najavljuje mogućnost prosvjeda
Sindikat predlaže da se redovito usklađivanje minimalnih plaća veže uz rast prosječne plaće te da se njihova visina određuje prema stupnju obrazovanja radnika. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović upozorio je da bi izostanak dogovora mogao dovesti do novih prosvjeda.
”Vidjet ćemo što će se dogoditi s ovom Vladom i što će se dogoditi s novom Vladom. Ako budemo imali problem, sigurno ćemo organizirati prosvjede pred Vladom Federacije BiH i Udrugom poslodavaca”, izjavio je Kurtović.
Posljednji sastanak Ekonomsko-socijalnog vijeća nije donio dogovor. Sindikat upozorava da Vlada predlaže povećanje plaća od 3,5 posto, dok je potrošačka košarica poskupjela za devet posto.
Prema sindikalnim podacima, samo 4,46 posto poslodavaca isplatilo je radnicima neoporezivu pomoć od 300 KM, iako su doprinosi na teret poslodavaca u Federaciji BiH smanjeni za pet posto, piše BHRT.
Vlada ne prihvaća predložene iznose
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević smatra da će se pitanje minimalne plaće rješavati kroz njezino usklađivanje, a ne prema iznosima koje predlaže Sindikat.
”Vjerujem da će to ipak završiti u okviru usklađivanja plaće, a ne na 1.500 odnosno 1.900 KM, kako je bilo predviđeno predloženim ljestvicama”, rekao je Hasičević.
Ekonomist i zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić istaknuo je potrebu nastavka reforme poreznog sustava, uključujući smanjenje ukupne stope doprinosa s 36 na 31 posto te stavljanje većeg naglaska na prosječnu, umjesto minimalne plaće.
”Realnije je očekivati da će se taj problem rješavati tek sljedeće godine, odnosno kada se otvori pitanje smanjenja ukupne stope doprinosa, reforme tržišta rada te aktivacije i provedbe modela internetske fiskalizacije”, izjavio je Čavalić.
Ekonomisti upozoravaju na pad industrijske proizvodnje
Profesor ekonomskih znanosti Željko Rička upozorio je da visoka inflacija i pad industrijske proizvodnje otežavaju mogućnost povećanja primanja radnika.
”Cijene rastu i mi na to ne možemo utjecati jer netko u drugim zemljama oblikuje politiku koja se odražava na naše resurse. S druge strane, sami smo krivi što imamo pad industrijske proizvodnje. Industrija pada, a mi očekujemo bolja primanja. To jedno s drugim ne ide”, rekao je Rička.
Profesor ekonomskih znanosti Edin Glogić smatra da povećanje plaća ne smije ugroziti gospodarsku aktivnost. ”Nije rješenje da radnici rade za niska primanja, ali nije rješenje ni da se gospodarstvo uruši jer je ono pokretač funkcioniranja jedne države. Ako nemamo gospodarske aktivnosti na razini na kojoj bi trebale biti, dugoročno ćemo svi biti u problemu. Zato je reforma na prvom mjestu”, istaknuo je Glogić.
Dok se traži model povećanja plaća prihvatljiv radnicima, poslodavcima i Vladi, najavljena su i povećanja cijena električne energije i plina.
Očekuje se da bi ta poskupljenja mogla utjecati na cijene osnovnih životnih namirnica, zbog čega postoji mogućnost da inflacija umanji učinak budućeg povećanja plaća.


