Otvara se u novoj kartici

Sindikat traži novi obračun minimalca: Radniku s fakultetom najmanje prosječna plaća u FBiH

// hitna inicijativa

Savez samostalnih sindikata BiH uputio je Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu financija hitnu inicijativu za promjenu načina obračuna najniže plaće. Predlažu da se minimalac ubuduće veže za prosječnu neto plaću u Federaciji, uz različite iznose prema stručnoj spremi potrebnoj za radno mjesto.

Inicijativu potpisuje predsjednik Saveza Samir Kurtović, a upućena je premijeru FBiH Nerminu Nikšiću i federalnom ministru financija Toniju Kraljeviću. Njome se traži izmjena članka 5. Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće, objavljene u „Službenim novinama FBiH“, broj 106/21.

Četiri nivoa minimalca
Prema sindikalnom prijedlogu, osnovica za obračun bila bi posljednja objavljena prosječna mjesečna neto plaća u FBiH. Najniža plaća za nekvalificirane radnike, odnosno radna mjesta za koja je potrebna osnovna škola, iznosila bi najmanje 80 posto tog iznosa.

Za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom minimalac bi bio 90 posto prosječne plaće, s višom stručnom spremom 95 posto, dok bi za poslove koji zahtijevaju visoku stručnu spremu najniža plaća bila jednaka prosječnoj neto plaći u Federaciji.

Predložena je i zaštitna odredba prema kojoj se minimalac ne bi mogao smanjivati. Ukoliko bi novi obračun u nekoj godini dao iznos niži od važeće najniže plaće, zadržao bi se iznos iz prethodne godine.

Važeća metodologija predviđa da se najniža plaća za narednu godinu usklađuje do kraja tekuće godine, zbrajanjem 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda u FBiH za period siječanj – rujan, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Iz Saveza navode da su takvu formulu kritikovali od donošenja Uredbe, ocjenjujući je ekonomski zastarjelom i socijalno neodrživom.

Dobit raste, radnici čekaju
Kao jedan od ključnih argumenata sindikat navodi da je neto dobit gospodarstva u FBiH tijekom 2025. godine iznosila 4,9 milijardi KM, što je povećanje od 12,3 posto u odnosu na 2024. godinu.

Prema podacima koje iznose, do oktobra 2026. naplaćeno je 603,79 milijuna KM poreza na dobit, dok je tijekom cijele 2025. godine po tom osnovu naplaćeno 584 milijuna KM.

Istovremeno je, tvrde iz Saveza, mogućnost isplate neoporezive pomoći radnicima do 300 KM mjesečno iskoristilo tek 4,46 posto poslodavaca.

Podsjećaju i da je od 1. srpnja 2025. stopa doprinosa na teret poslodavca smanjena sa 10,5 na pet posto bruto plaće. Ocjenjuju da je time otvoren prostor za povećanje radničkih primanja, ali da su poslodavci tu mogućnost ignorirali.

S druge strane, sindikalna potrošačka košara u 2026. godini porasla je, prema navodima Saveza, za gotovo devet posto. Sindikat upozorava da radnici snose teret inflacije i sve skupljeg života, dok se fiskalne olakšice i rast poslovne dobiti preusmjeravaju u akumulaciju kapitala.

Zaustaviti isplate „na ruke“
Vezivanje minimalca za prosječnu plaću, smatraju u Savezu, omogućilo bi da najniža primanja prate opći rast plaća. Poslodavci bi istovremeno dobili unaprijed poznat parametar za planiranje troškova, a mirovinsko i zdravstveno osiguranje stabilniji rast prihoda od doprinosa.

Sindikat očekuje i da bi se ovakvim rješenjem suzbila praksa prijavljivanja visokokvalificiranih radnika na zakonski minimum, uz isplatu ostatka plaće „na ruke“. Kao dodatni cilj navode usporavanje odlaska stručne radne snage.

S obzirom na to da odluka o najnižoj plaći za narednu godinu mora biti donesena najkasnije do 31. prosinca, traže hitno razmatranje inicijative.

Predlažu da se o njoj raspravlja već na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za FBiH, prije odluke o minimalcu, te da se pripremi prijedlog izmjena Uredbe za razmatranje na sjednici Federalne vlade.

Inicijativa je upućena dan nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća na kojoj nije postignut dogovor o povećanju minimalne plaće, a nakon što je ministar Kraljević izjavio da postojeća metodologija obračuna ostaje na snazi.