Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu uspjele da se izbore sa užasnim zagađenjem zraka u zemlji, koje svake godine prijevremeno ubija na tisuće ljudi i šteti zdravlju hiljada drugih, navodi organizacija Human Rights Watch u opširnoj analizi posljedica zagađenja zraka po zdravlje ljudi u našoj državi.
Oslanjanje države na ugalj i drva u svrhu grijanja kao i uglja za proizvodnju električne energije čini gradove u Bosni i Hercegovini među najzagađenijima u svijetu tijekom zimskih mjeseci. Zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka.
,,Oslanjanje na zastarjelu tehnologiju proizvodnje energije na ugalj u Bosni i Hercegovini ubija tisuće ljudi svake godine, dok vlasti čine jako malo da se suoče s problemom ili čak da upozore ljude na rizik po njihovo zdravlje”, rekao je Felix Horne, viši istraživač životne sredine u Human Rights Watch-u. Dodao je da s obzirom da je sezona zagađenja zraka udaljena samo nekoliko mjeseci, nema vremena za gubljenje da se počne s promjenama.
Tijekom zimskih mjeseci, nivoi sitnih čestica, azot-dioksida, sumpor-dioksida i drugih smrtonosnih zagađivača redovno premašuju vrijednosti za koje Svjetska zdravstvena organizacija kaže da su sigurne po ljudsko zdravlje.
Procjenjuje se da 3.300 ljudi u zemlji prijevremeno umre od izloženosti zagađenju zraka svake godine, što je 9 posto svih smrtnih slučajeva, prema Svjetskoj banci.
Tisuće drugih živi sa povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Posebno su ugroženi stariji ljudi i djeca.
Bosna i Hercegovina proizvodi električnu energiju sagorijevanjem lignita, niskokvalitetnog zagađujućeg tipa uglja koji se nalazi u izobilju širom zemlje, u zastarjelim postrojenjima na ugalj. Loša izolacija zgrada i korištenje uglja, drva i drugih biljnih materijala za grijanje doprinosi zagađenju. A zimsko zagađenje zraka je pogoršano inverzijom zraka, sa zagađivačima koji su efektivno zarobljeni u uskim riječnim dolinama gdje se nalaze mnogi gradovi. Zastarjela i zagađujuća vozila također doprinose da zrak bude smrtonosan po ljude u ovom periodu.
Brži pomak ka obnovljivim izvorima energije, uz poboljšane standarde zgrada i vozila i široko rasprostranjeno usvajanje efikasnijih rješenja za grijanje domova, može istovremeno riješiti zagađenje zraka, ispuniti obveze zemlje o emisijama u skladu sa Pariškim sporazumom i približiti je pristupanju EU.
Iako je energetska sigurnost važna, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine treba hitno razmotriti opravdanost odluke da se produži vijek trajanja termoelektrana Tuzla i Kakanj, te umjesto toga ubrza prelazak na čistu energiju, navodi se.
Rudnici uglja i elektrane pružaju unosne poslove za mnoge ljude u inače ekonomski nepovoljnim područjima. Zemlja je u financijskim poteškoćama, a mnogi mladi ljudi žive i rade u EU. Ako zemlja prihvati mogućnosti obnovljive energije i obavi tranziciju sa dominantne ovisnosti o fosilnim gorivima, od ključne je važnosti pružiti uvjerenje ljudima u regijama gdje je industrija proizvodnje uglja jako bitna, da će njihove potrebe biti zadovoljene, uključujući obuku za radna mjesta u oblasti proizvodnje obnovljive energije koja bi se trebala otvoriti.
Europska unija bi trebala nastaviti sa svojim mehanizmom prilagođavanja i pružiti dalju podršku razvoju obnovljivih izvora energije, posebno solarne energije i vjetra, kako bi se ispunili klimatski ciljevi i smanjilo zagađenje zraka koje uzima živote kako u Bosni i Hercegovini tako i u EU.
Također bi trebalo razmotriti pružanje potpore daljem razvoju plinske infrastrukture u Bosni i Hercegovini, dijelom zbog klimatskih uticaja, te bi trebao pomoći Bosni i Hercegovini da poboljša izolaciju zgrada i podržati razvoj drugih strategija za smanjenje zagađenja zraka i emisija iz zagrijavanja stambenih prostora, navodi se u analizi Human Rights Watch-a sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.
