Pranje novca i dalje je ključni pokretač organiziranog kriminala na zapadnom Balkanu, omogućujući kriminalnim mrežama da legaliziraju nezakonitu dobit i integriraju je u formalnu ekonomiju. Ovo je glavni zaključak najnovijeg izvještaja Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), čija je autorica Anesa Agović.
Studija opisuje kako sustavna korupcija, slab regulatorni nadzor i snažna neformalna ekonomija stvaraju pogodno tlo za pranje novca od trgovine drogom, krijumčarenja vatrenog oružja, trgovine ljudima, krijumčarenja migranata, utaje poreza i kibernetičkog kriminala.
– Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) procjenjuje da se svake godine opere između dva i pet posto globalnog BDP-a. To iznosi između 715 milijuna i 1,87 bilijuna eura (odnosno 800 milijuna do 2 bilijuna američkih dolara). Na zapadnom Balkanu procjenjuje se da je taj iznos čak oko šest posto BDP-a – navodi Agović, koordinatorica GI-TOC-a za Bosnu i Hercegovinu.
Na zapadnom Balkanu, glavni izvor nezakonitih financijskih tokova dolazi od trgovine drogom, pretežno kokainom i kanabisom. Ostali značajni izvori su korupcija u javnim nabavama, utaja poreza, trgovina ljudima i oružjem te kaznena djela povezana s umjetninama.
– Pripadnici migrantske populacije također se regrutiraju za pomoć u distribuciji droge. Različite vrste droga – kokain, heroin, marihuana, skunk i speed – odražavaju različite razine organiziranosti među kriminalnim pojedincima i grupama na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Krijumčarenje kokaina i dalje je rašireno, a droga dolazi iz Kolumbije, Perua, Ekvadora i Brazila, s krajnjom destinacijom u Europi. Uzgoj kanabisa, kako u zatvorenim prostorima tako i na otvorenom, dodatno otežava situaciju – ističe Agović.
Trgovina ljudima i krijumčarenje migranata duž ključne zapadnobalkanske rute pokreću organizirane kriminalne mreže koje iskorištavaju ranjive ljude s Bliskog istoka, Afrike i Azije, u njihovom pokušaju dolaska u Zapadnu Europu.
– Krijumčari koriste udaljena i slabo nadzirana područja kako bi izbjegli vlasti, vodeći migrante kroz BiH, Srbiju, Hrvatsku i Rumunjsku, s ciljem dolaska u Njemačku, Austriju ili Italiju. Europol ističe da su mreže za krijumčarenje ljudi i migranata iznimno prilagodljive, iskorištavajući svaku krizu za profit. Sve češće koriste društvene mreže, mobilne aplikacije i kriptovalute za upravljanje operacijama i ostvarivanje nezakonite dobiti – stoji u studiji.
Krijumčarenje oružja na zapadnom Balkanu potaknuto je obiljem zaostalog vojnog naoružanja iz ratnih sukoba, a ono često završava u zemljama Zapadne Europe, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedsku, Francusku i Njemačku. Potražnja za oružjem u regiji i dalje je visoka.
– Godine 2023., ministar sigurnosti BiH označio je krijumčarenje vatrenog oružja kao najveću sigurnosnu prijetnju. Također je poznato da građani BiH surađuju s međunarodnim organiziranim kriminalnim skupinama u krijumčarenju oružja. U lipnju 2024., javno tužiteljstvo u Lyonu podiglo je optužnicu protiv sedam osoba – uglavnom državljana BiH i Francuske – zbog krijumčarenja ratnog oružja, uključujući puške i granate s Balkana. Optuženi su za transport ratnog naoružanja iz Srbije, Crne Gore i BiH u francuski departman Gornja Savoja – navodi Agović.
