Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine na kraju trećeg kvartala 2023. godine iznosio je 12,95 milijardi KM. Godinu ranije bio je iznad 13 milijardi.
Prema izvješću Ministarstva financija i trezora BiH, zbroj unutrašnjeg i vanjskog duga u najvećoj mjeri dijele entiteti pa je tako javni dug FBiH 6,60, a RS 6,24 milijarde maraka. U strukturi javnog duga, prema načinu zaduživanja, BiH sudjeluje sa 68,88 posto za vanjski dug i 31,12 posto za unutrašnji. Bruto domaći proizvod je na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio 48,46 milijardi maraka, pa je zaduženost naše zemlje 26,73 posto nacionalnog BDP-a.
– S ovim postotkom zaduženja ne samo da ne spadamo u prezadužene već nismo ni u kategoriji zaduženih zemalja. SAD su na 130 postotaka, a Japan više od 200, a ja bih volio da smo mi Japan – kaže za “Avaz” Srđan Amidžić, državni ministar financija. Zaduženost BiH izražena postotkom u BDP-u nije velika, ali je kvalitativno visoka jer se domaća zaduženja odnose na neinvesticijsku potrošnju, upozorava Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e. – To nije dobro i zato smo u kvalitativnom smislu prezaduženi. Sredstva koja posuđujemo neracionalno trošimo. Ne možemo se javno zaduživati da bismo pokrivali proračunski deficit – ističe Šain.
Kada svjetske institucije – MMF, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj – s makroekonomskog aspekta posmatraju zaduženost BiH, prostora za nova zaduženja ima. -BiH se treba dalje zaduživati, ali isključivo za produktivne investicije. Ne smijemo se zaduživati za tekuću potrošnju, bez obzira na to kakve socijalne pritiske imamo. Za tekuću potrošnju moramo iznaći unutrašnje izvore, prvenstveno fiskalne, pa postići daleko veću naplatu svih fiskalnih prihoda, prvenstveno izravnih i neizravnih poreza, uz istovremeno smanjivanje utaje poreza na minimum – naglašava prof. dr. Željko Šain. 6,60 milijardi maraka dug je FBiH, a 6,64 milijarde KM javni je dug RS.
