U vremenima ekonomskih i gospodarskih previranja, inflacije koju karakterizira pad vrijednosti novca, ali i rastuće opasnosti od recesije, žitelji i dalje polažu nade u domaći bankarski sektor kao siguran, ali i isplativ način uštede novca, piše Večernji list BiH.
Porast štednje
Dokaz tomu su i posljednji podaci o znatnom rastu domaćih depozita u bankama, a što je vidljivo i iz nedavno objavljenog dokumenta “Komentar monetarnih kretanja”, koji je izradila Centralna banka BiH. Prema prikupljenim podacima, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju travnja 2023. godine iznosili su 29,41 milijardu KM te su u odnosu na prethodni mjesec povećani za 142,9 milijuna KM (0,5 posto). Struktura depozita pokazuje kako se najveći dio novca odnosi na štednju građana BiH. Oni su, naime, na svojim računima u trenutku prikupljanja podataka imali oko 15,1 milijardu maraka, a slijede privatna poduzeća, čiji su depoziti dosegnuli iznos nešto viši od 6 milijardi maraka. Na trećem mjestu po iznosima štednje su Vladine institucije, čiji su depoziti iznosili oko 4,3 milijarde maraka, a slijede javna poduzeća s 1,95 te depoziti ostalih domaćih sektora s nešto više od 1,8 milijardi maraka.
Kada se analizira kretanje depozita po pojedinim sektorima, vidljivo je kako je porast štednje na mjesečnom nivou registriran kod sektora stanovništva za 110,9 milijuna KM (0,7 posto), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 12,9 milijuna KM (0,7 posto) i kod ostalih sektora za 53,8 milijuna KM (3 posto).
Ipak, kada govorimo o mjesečnom nivou, depoziti su smanjeni kod Vladinih institucija za 25,2 milijuna KM (0,6posto), kao i kod privatnih poduzeća za 9,6 milijuna KM (0,2 posto). Međutim, ako se provede analiza kretanja iznosa štednje u godinu dana, može se izvući jasan zaključak kako je većina sektora, od stanovništva pa do privatnog i javnog sektora, povećala iznose svojih štednji. Tako je godišnja stopa rasta ukupnih depozita u travnju 2023. godine iznosila 9,4 posto, što je u apsolutnom iznosu 2,53 milijarde KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,33 milijarde KM (9,6 posto), Vladinih institucija za 301,4 milijuna KM (7,4 posto), privatnih poduzeća za 943,6 milijuna KM (18,3 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 52,8 milijuna KM (2,9 posto). Kod nefinancijskih javnih poduzeća depoziti su na godišnjem nivou smanjeni za 95,2 milijuna KM (4,7 posto).
Bh. banke dobro kapitalizirane, likvidne i profitabilne
Konstantan porast depozita kod građanstva ekonomski stručnjaci objašnjavaju, među ostalim, i činjenicom da su bh. banke iznimno dobro kapitalizirane, likvidne i profitabilne, a pritom je i bankarsko zakonodavstvo usuglašeno sa zakonima u EU. U vrijeme pojave određenih kriznih situacija u SAD i EU jasno je poručeno kako ne postoji rizik da financijska stabilnost bankarskog sektora BiH bude ugrožena slijedom rasta rizika za poslovanje pojedinih europskih banaka. Naravno, u cijeloj priči izniman značaj imaju i sigurnosni mehanizmi, odnosno osiguranje depozita. U tom kontekstu svakako treba ukazati i na činjenicu da je u studenom 2022. godine iznos osiguranih depozita u bh. bankama povećan s 50.000 na 70.000 konvertibilnih maraka. Sve to upućuje na zaključak kako se štednja u bankama nameće kao iznimno siguran način osiguranja i zaštite osobnih sredstava.
Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, kazao je u izjavi za Večernji list kako su depoziti u bankama najsigurniji način štednje jer novac ima najveću vrijednost kada je u bankama. Također, potvrdio je kako je i na prostoru Federacije BiH došlo do povećanja depozita stanovništva.
Devizne rezerve
Istovremeno, ponovno se bilježi i rast deviznih rezervi Centralne banke BiH, a koje su na kraju travnja 2023. godine iznosile 15,33 milijarde konvertibilnih maraka. U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje deviznih rezervi od 122,1 milijun KM (0,8 posto), dok su na godišnjem nivou devizne rezerve Centralne banke BiH manje za 625,7 milijuna konvertibilnih maraka (3,9 posto). U strukturi deviznih rezervi na mjesečnom nivou su povećane investicije u vrijednosne papire za 95,4 milijuna KM (1,5 posto), kao i depoziti kod nerezidentnih banaka za 9,6 milijuna KM (0,1 posto).
