Kada se zbroje glasovi kandidata bošnjačkih i hrvatskih stranaka za Predsjedništvo BiH i usporede s rezultatima iz 2022. godine, dolazi se do zanimljivog podatka.
Kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović, Bakir Izetbegović, Semir Efendić i Fahrudin Radončić, zajedno s antihrvatskim kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Slavenom Kovačevićem, osvojili su ukupno 640.000 glasova. Ako se tome doda i neslužbena procjena da je za kandidata Hrvatske petorke Zdenka Lučića, koji je samo u pet sarajevskih općina osvojio gotovo 7.000 glasova, glasovalo oko 20.000 Bošnjaka, ukupan broj bošnjačkih glasača koji su izašli na ovogodišnje izbore iznosi 660.000.
To je, kako otkriva Hrvatski Medijski Servis, čak 143.000 manje nego na izborima prije četiri godine, kada je za Denisa Bećirovića, Bakira Izetbegovića, Mirsada Hadžikadića i Željka Komšića glasovalo ukupno 803.000 Bošnjaka. Hrvatski birački bazen također se smanjio u odnosu na 2022. godinu, ali neusporedivo manje. Hrvatske stranke tada su imale zajedničku kandidatkinju za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, Borjanu Krišto, koja je osvojila 180.000 glasova. Na izborima održanima 4. listopada ove godine kandidatkinja HDZ BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović i kandidat Hrvatske petorke Zdenko Lučić zajedno su osvojili 166.595 glasova. Oduzme li se od tog broja 20 tisuća bošnjačkih glasova za koje se, prema neslužbenim procjenama, smatra da ih je dobio Lučić, dolazi se do do brojke od nešto više od 146.600 glasova. To znači da se hrvatski birački bazen, koji uključuje one koji su izašli na birališta, u odnosu na 2022. godinu smanjio za 33.400 glasova.
S obzirom na to da je izlaznost hrvatskih i bošnjačkih birača u BiH bila u prosijeku, u postotcima, jednaka, postavlja se pitanje što je razlog smanjenja broja birača u oba naroda. Radi li se o manjoj izlaznosti na izbore, smanjenju ukupnog broja stanovnika, što uključuje i smanjenje broja birača, ili je posrijedi nešto treće?
