U sedam godina, odnosno od 2015. do 2022. godine, situacija sa siromaštvom na području Federacije BiH dodatno se pogoršala. Kako se navodi u dokumentu “Strategija razvitka sustava socijalne i dječje skrbi u Federaciji Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2023. do 2030. godine”, prema procjenama za prvo polugodište 2022. godine, ispod apsolutne linije siromaštva u Federaciji je bilo 27,7 posto stanovništva ili oko 538 tisuća osoba.
Istraživanja Ujedinjenih naroda pokazuju da svaki šesti stanovnik Bosne i Hercegovine živi s od 3 do 5 konvertibilnih maraka dnevno (90 – 150 KM mjesečno), odnosno 17 posto stanovništva je u ekstremnom siromaštvu, daleko ispod apsolutne linije siromaštva, a da je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Istraživanje radničkog siromaštva naglašava da četvrtina zaposlenih radnika u BiH za svoje četveročlane obitelji nije mogla osigurati prelazak praga potrošnje od 600 KM mjesečno, što ih je držalo ispod apsolutne linije siromaštva, te je procijenjeno da je 25 posto zaposlenih radnika u siromaštvu.
– Ako se podaci o apsolutnom siromaštvu u Federaciji iz 2022. godine usporedbe s onima iz 2015. godine, odnosno 2011. godine, može se zaključiti da nije evidentiran pozitivan pomak. Štoviše, kao rezultat inflatornih pritisaka s kraja 2021. i prve polovine 2022. godine dolazi do poništavanja, odnosno neutraliziranja pozitivnih kretanja, tako da su u 2022. godini pokazatelji siromaštva pogoršani. Poseban problem predstavlja siromaštvo djece, gdje je za djecu do 5 godina stopa siromaštva viša od 40 posto. Situacija je dodatno pogoršana u 2022. godini – stoji u dokumentu spomenute strategije. Naime, tijekom 2011. godine stopa siromaštva, kada su u pitanju djeca do pet godina, bila je 32 posto, da bi 2022. godine porasla na 42,2 posto.
U međunarodnim usporedbama podaci o siromaštvu za BiH postoje u bazi podataka Svjetske banke. U BiH je u 2015. godini 0,1 posto stanovništva živjelo ispod 1,9 američkih dolara dnevno, koja se uzima kao linija apsolutnog siromaštva za zemlje u razvitku, a 4 posto stanovnika ispod 5,5 američkih dolara dnevno. Nadalje se navodi kako su u posebno visokom riziku od siromaštva kućanstva s više djece, odnosno ona s dvoje, troje ili više djece. U skladu s općim trendom, problem siromaštva ovih kućanstava dodatno je naglašen u 2022. godini.
Tako je, primjerice, 2011. godine 33 posto kućanstava s troje i više djece živjelo u siromaštvu, dok je 2022. godine ta stopa iznosila čak 49,7 posto. Prema pokazateljima iz ove strategije, u nešto višem riziku od siromaštva su i višečlana kućanstva, posebno ona s pet ili više članova, odnosno kućanstva u kojima je nositelj kućanstva sa završenom osnovnom školom ili manje. Ako se siromaštvo analizira u odnosu na status aktivnosti nositelja kućanstva, može se uočiti da su u riziku od siromaštva posebno kućanstva u kojima je nositelj kućanstva nezaposlen ili je nesposoban za rad. – Prema rezultatu provedene analize, očekivano “najjači” učinak na smanjenje siromaštva u Federaciji imaju starosne mirovine. Dječji dodatak nije imao učinka na smanjenje apsolutnog siromaštva u Federaciji. I ovo je na izvjestan način očekivano s obzirom na relativno mali obuhvat i nizak iznos ove vrste socijalnih davanja.
Distribucija mirovina i socijalnih naknada prema tromjesečjima blagostanja pokazuje da mirovine ostvarene u inozemstvu imaju karakter najregresivnije naknade jer 57,8 posto ukupnog novčanog iznosa primi 20 posto najbogatijih. Dječji dodatak je najprogresivnija naknada jer 72,2 posto svih novčanih davanja primi 40 posto najsiromašnijih. Dakle, iako ima mnogo bolje ciljanje, dječji dodatak nema kapacitet ostvariti učinak na smanjenje siromaštva – zaključeno je u strategiji.
