Glavni smjer razvoja koji donosi strategija je da će se u srednjoročnom razdoblju ekonomska i fiskalna politika fokusirati na poticanje gospodarskog rasta u cilju stvaranja novih radnih mjesta i privlačenja investicija
Srednjobosanska županija donijela je smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2024. do 2026. To je važan strateški dokument koji je nedavno usvojila županijska Vlada, piše Večernji list BiH.
Temeljni dokument na kojem se zasnivaju smjernice je Strategija razvoja Srednjobosanske županije za razdoblje 2021. – 2027. godine. Analizirali smo dokument i izdvojili najvažnije smjernice.
Strategija razvoja
Glavni smjer razvoja koji donosi strategija je da će se u srednjoročnom razdoblju ekonomska i fiskalna politika fokusirati na poticanje gospodarskog rasta u cilju stvaranja novih radnih mjesta i privlačenja investicija. Ulagat će se u razvoj infrastrukture radi poboljšanja prometnih veza, energetske učinkovitosti i digitalne povezanosti. Povećat će se ulaganje u obrazovanje i stručno osposobljavanje kako bi se osigurala kvalificirana radna snaga i potaknula inovacija. Poticat će se različitost gospodarstva kako bi se smanjila ovisnost o jednoj industriji, promovirati održivi razvoj kroz zaštitu okoliša i održivo korištenje prirodnih resursa, ulagati u turističku infrastrukturu kako bi se iskoristile prirodne ljepote i kulturna baština. Smjernice ekonomske i fiskalne politike SBŽ-a za razdoblje 2024. – 2026. temelje se na makroekonomskim pokazateljima iz 2021., a oni pokazuju pozitivne i negativne trendove u županiji. Srednjobosanska županija sa svojih 12 općina i 254.686 stanovnika, prema posljednjem popisu, zauzima sedmo mjesto po razvijenosti među deset županija u FBiH. Prema podacima za 2021., izvoz SBŽ-a iznosio je 820 milijuna KM, uvoz 1,117 mlrd. KM, što daje deficit od 297 milijuna KM. Postotak pokrivenosti uvoza izvozom u FBiH iznosi 63,3%, a u SBŽ-u 73,4%.
Prema podacima Zavoda za statistiku, ostvarene investicije u nova stalna sredstva u 2021. iznosile su 247 milijuna KM, što je za 54,3% više u odnosu na prethodnu godinu. U SBŽ-u su 2021. bila ukupno 11.003 poslovna subjekta, za 218 ili 2% više nego u godini prije. Bilo je ukupno 5469 registriranih pravnih osoba, za 151 ili 2,8% više nego u godini prije, zabilježena su ukupno 5534 registrirana obrtnika, za 67 ili 1,2% više nego u 2020. Došlo je do povećanja fizičkog obujma industrijske proizvodnje po stopi od 18%. U 2021. registrirano je 49.930 zaposlenih, što je pad od 94 ili 0,2% u usporedbi s prethodnom godinom, registrirana je 33.061 nezaposlena osoba, za 351 manje nego u godini prije.
Očekuje se rast
Strategija razvoja SBŽ-a za razdoblje 2021. – 2027., dokument iz kojeg proistječu smjernice, obuhvaća 194 strateška projekta koja su organizirana u 39 mjera i 11 prioriteta. Vrijednost planiranih strateških projekata iznosi oko 454 milijuna KM. Javni prihodi i porezna politika jedan su od temeljnih stupova strategije. Promjena poreznih stopa donosi se uglavnom na razini FBiH za sve županije, a prihodi ovise o gospodarskim kretanjima. Prema makroekonomskim prognozama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH iz ožujka 2023., za razdoblje od 2023. do 2026., u BiH se očekuje gospodarski rast s prosječnom stopom od oko 3% godišnje: u 2023. godini 2%, u 2024. godini 2,7%, u 2025. godini 3% i u 2026. godini 3,3%.
Na temelju tih prognoza napravljene su projekcije proračunskih prihoda u SBŽ-u. U 2024. godini ukupni proračunski prihod iznosio bi 329,5 milijuna KM, u 2025. godini 338,7 milijuna KM i u 2026. godini 365,3 milijuna KM. Od toga bi se u proračunu najveći iznos dobio od poreznih prihoda, a oni su planirani na sljedeći način: u 2024. godini 265,2 milijuna KM, u 2025. godini 293,5 KM, što predstavlja međugodišnji rast 10,7%, i u 2026. godini 319,1 mil. KM, što je povećanje od 8,7% u odnosu na prethodnu godinu. Pri kreiranju fiskalne i razvojne politike Srednjobosanske županije u iduće tri godine treba uzeti u obzir stanje i projekcije njezina javnog duga. Ukupan dug same županije po različitim kreditnim zaduženjima na dan 31. prosinca 2022. iznosio je 20,4 milijuna KM. Ukupni dug općina u županiji za kredite, zajmove i druge obveze na dan 31. prosinca 2022. bio je 40,4 milijuna KM. Kad se to zbroji, stanje ukupnog duga u županiji i općinama županije na dan 31. prosinca 2022. bio je 60,8 milijuna KM. U taj iznos nisu uključena jamstva i druge obveze. A ta izdana jamstva i druge obveze iznose ukupno 34,7 milijuna KM i predstavljaju potencijalne obveze županije.
