Na cijene hrane u Bosni i Hercegovini (BiH) utječu negativna globalna kretanja, a ovoga puta ekstremna suša mogla bi biti glavni uzrok naglog rasta cijena voća, povrća, mlijeka i drugih proizvoda.
Dok poljoprivrednici u zemlji zbrajaju štetu, situacija diljem Europe ukazuje na poljoprivrednu krizu globalnih razmjera.
Poljoprivrednici u BiH su očajni, a potpuni razmjeri štete postat će jasni tek u nadolazećim mjesecima.
Ekstremni uvjeti
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, upozorava da će situacija biti katastrofalna s obzirom na to da se očekuje nastavak temperatura viših od 33 Celzijeva stupnja u danima koji slijede.
“Suša je ekstremna, a temperature su ekstremne. Mnogi usjevi propadaju – kukuruz za silažu, voće i povrće – a i stoka znatno pati”, ističe Bićo, naglašavajući snažan toplinski stres kojem su izložene životinje u štalama.
Proizvodnja mlijeka već bilježi nagli pad. Ako se vremenski uvjeti ne promijene u sljedećih tjedan dana, poljoprivrednici strahuju od potpunog uništenja usjeva.
“Ako Bog da, možda se ipak nešto uspije spasiti s tih velikih polja”, dodaje Bićo.
Ova situacija nije specifična samo za BiH; poljoprivrednici diljem Europe trpe povijesno velike gubitke zbog toplinskih valova.
Posljedice na europskom tržištu izravno određuju uvozne cijene, koje na kraju plaćaju građani BiH.
Toplinski val u lipnju 2026. uništio je devet milijuna tona usjeva diljem Europe. To ujedno predstavlja najmanji urod zabilježen u zemljama EU-a i Ujedinjenom Kraljevstvu od 2018. godine.
Procjenjuje se da su gubici prihoda europskih poljoprivrednika dosegli dvije milijarde eura.
Samo je Francuska izgubila 3,4 milijuna tona kukuruza, dok se gubici u Mađarskoj procjenjuju na 2,4 milijuna tona.
Poljoprivrednici upozoravaju da bi gubici u prinosima određenih kultura mogli iznositi između 50 i 70 posto.
Ovaj manjak u europskoj proizvodnji žitarica prisilit će Europu na povećanje uvoza, što će izravno dovesti do rasta globalnih cijena hrane.
Troškovi proizvodnje
Građane najviše brine kako će trenutna situacija utjecati na njihove novčanike. Čini se da je rast cijena neizbježan.
Bićo objašnjava da su troškovi proizvodnje za poljoprivrednike od samog početka bili previsoki. Sjetva je obavljena uz korištenje vrlo skupih repromaterijala – upravo u vrijeme početka rata u Ukrajini – zbog čega su cijene goriva dosegnule čak četiri marke, dok su cijene sjemena porasle za čak 50 posto.
Suša uzrokuje goleme dodatne troškove jer crpke za navodnjavanje troše velike količine goriva ili električne energije, što neizbježno povećava troškove proizvodnje koji će se, logično, odraziti na konačnu cijenu proizvoda.
Što se tiče pomoći nadležnih institucija, put do njezina ostvarivanja iznimno je složen. Kako bi poljoprivrednici dobili konkretnu pomoć ili naknadu štete, najprije se mora proglasiti stanje prirodne nepogode.
Postupak nalaže da takvu odluku najprije donesu tri općine, a potom i tri kantona, prije nego što to naposljetku učini i Federacija BiH.
Kao odgovor na sve izvjesniju krizu cijena hrane, pojedine lokalne zajednice u Kantonu Sarajevo već provode hvalevrijedne inicijative.
Općine Novi Grad Sarajevo i Ilidža nude građanima izvrsnu alternativu: besplatno korištenje javnog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.
Općina Novi Grad Sarajevo već nekoliko godina uspješno provodi projekt dodjele neiskorištenog zemljišta građanima bez naknade, na lokacijama kao što su brdo Mojmilo, Bojnik, Bačići i Rajlovac.
Građani ne preuzimaju zapušteno zemljište; parcele su unaprijed pripremljene za sjetvu jer općinsko poduzeće obavlja strojno oranje i obradu tla.
Samo prošle godine više od 500 stanovnika Novog Grada iskoristilo je priliku za uzgoj vlastite hrane, pri čemu im je osiguran i dio sjemenskog materijala.
Slične prakse urbanog vrtlarstva provode se i na Ilidži, gdje je općina građanima stavila na raspolaganje 30.000 četvornih metara zemljišta u naselju Sokolović Kolonija za sadnju i sjetvu kultura.
Takve mjere lokalnih vlasti pružaju izravnu pomoć građanima, pomažući im da osiguraju osnovne životne namirnice, uštede novac te barem djelomično ublaže nadolazeći financijski udar uzrokovan visokim cijenama i neumoljivim klimatskim promjenama.
