Broj proizvoda koji imaju sve manja pakiranja na policama trgovina sve je veći. Tako građani iz dana u dan primjećuju da, dok se smanjuje gramaža i litraža brojnih prehrambenih proizvoda, njihova cijena ostaje ista, a nerijetko i viša.
Nije nepoznanica da je prava rijetkost kupiti čokoladu od 100 grama, pakiranje riže od kilogram, jogurt od 200 grama i slično, a u zadnje vrijeme građani uočavaju da su značajna smanjenja pakiranja smrznutog voća i povrća, kao i ribe. Najprije se gramaža sa 500 smanjila 450, a potom na 300. Također, pakiranja smrznutog povrća u briketima, poput, špinata sada teže 650 umjesto ranijih 750 grama. I, proizvođači maslaca koji je u BiH skuplji nego u skandinavskim zemljama, sve više pribjegavaju pakiranju od 200 umjesto klasičnih 250 grama. Ta pojava je primijećena i u farmaceutskoj industriji, pa se tako u lijekovima kutija i suplemenata rijetko može naći isti broj tableta kao ranije.
I u udruženjima potrošača bilježe porast broja proizvoda s manjom ambalažom. Svjesni su, kako kaže Marin Bago, čelnik Udruženja „Futura“ da to opravdano izaziva ljutnju potrošača. Međutim, kako naglašava, takvi slučajevi ne dovode do kršenja prava potrošača. – Da budemo sasvim jasni, tu se radi o klasičnom poskupljenju umotanom u celofan. To je, zapravo, skriveni ili obmanjujući marketing. Svjedoci smo da ta manja pakiranja brojnih proizvoda drže iste ili u brojnim slučajevima više cijene i da smo, ustvari, za isto ili više novca dobili manje – govori Bago.
U brojnim zemljama se pokušavaju izboriti, prvenstveno, sa „šrinklacijom“ s ciljem zaštite svojih potrošača. Prva koja je u tome uspjela je Francuska, čiji će trgovci morati kupce obavještavati o smanjenom pakiranju proizvoda koje ne prati adekvatno smanjenje cijena. Takvi proizvodi na policama trgovina morat će imati posebne oznake. Za pojavu smanjivanja gramaže i litraže proizvodima po istoj, ali i većoj cijeni je skovan termin „šrinkflacija“.
