Gotovo na svakom kutu grada postoji neki nargila bar – u centru, na glavnim šetalištima. Kad prođete pokraj njih, osjete se razni mirisi. Pitate se tko uopće može boraviti u takvom prostoru, a kamoli pušiti nargilu.
Veliki problem je što su ti prostori puni djece i maloljetnika, koji tu borave svaku večer, ali i nakon škole, tijekom velikih odmora. Hitne službe iz cijele BiH često izvještavaju o kolapsima tinejdžera koji puše nargilu. Konstantno pušenje nargile ili elektroničkih cigareta ima još ozbiljnije posljedice.
Istraživanja pokazuju da su nargile i elektroničke cigarete znatno štetnije od običnih cigareta i čistog duhana. To je kao da mislite da ne pušite, a zapravo uzimate nešto još štetnije. Razlog su brojni dodaci u tim proizvodima o kojima ne znamo točno što sadrže. Osim toga, zabrana pušenja na javnim mjestima i u kafićima dovela je do povećanja korištenja elektroničkih cigareta među odraslima – što je paradoks.
To je otrov
O štetnosti ovih proizvoda, pulmolog prim. dr. Mahir Tokić rekao je za Faktor: Elektroničke cigarete su puno štetnije jer sadrže izdvojene dijelove duhana. To su koncentrirane otrovne supstance koje sagorijevanjem stvaraju još otrovnih spojeva, slično kao kod klasičnog duhana. Ako je neka supstanca izdvojena od drugih, to je otrov. Dakle, uzimate otrov radi vlastitog zadovoljstva. Te supstance direktno oštećuju disajne organe. Ljudi često misle da puše nešto blaže, ali vara ih – ove supstance imaju kancerogeno djelovanje poput običnih cigareta, uzrokuju upale disajnih puteva koje, ako se redovito koriste, prelaze iz akutnog u kronično stanje. To deformira građu disajnih puteva i dovodi do ranijeg obolijevanja nego kod korisnika klasičnih cigareta – objašnjava dr. Tokić.
Koliko cigareta sadrži jedna nargila
Poseban problem predstavljaju šiša barovi u kojima boravi djeca.Prema istraživanjima, svaki treći srednjoškolac puši nargilu.Štetnost nargile ovisi o njezinoj jačini. Nargila je duhanski proizvod vrlo štetan za konzumente, posebno za maloljetnike. Jedna doza nargile jednaka je pušenju 20 cigareta. Ako se uzme u obzir da se disajni sustav kod te populacije još nije u potpunosti razvio, te osobe vrlo rano razvijaju kronične bolesti disajnih organa – prvo bronhitis, a nakon duljeg korištenja javlja se kronična opstruktivna plućna bolest i kronične alergijske bolesti povezane s tim supstancama.
Na kraju, imamo vrlo mladu generaciju koja već ima ozbiljne probleme s disajnim organima. Osim toga, ove supstance ne djeluju samo na pluća, već i na druge organske sustave – kardiovaskularni, neurološki i druge – pa vrlo mlade osobe obolijevaju od specifičnih bolesti.
