Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA), na čijem čelu je v. d. direktorice Milica Marković (SNSD), priopćila je da se pandemija koronavirusa negativno odrazila na strane investicije u BiH zbog čega se njena ekonomija suočava sa mogućom dubokom recesijom. Tek 50 posto investitora će i nastaviti započete projekte. Pandemija virusa Covid 19 prouzrokovala je turbulencije i posljedice najviše u zdravstvenoj sferi ali poslije toga i u svim ostalim sferama društvenog života na cijeloj planeti, pa neizbježno i u BiH.
,,Negativan odraz ovakve globalne situacije stvorilo je dugotrajno negativan trend u direktnim stranim investicijama u BiH. Čak i prije izbijanja pandemije Covid 19 direktne strane investicije (DSI) na globalnom nivou bile su u padu zbog nesigurnosti trgovinske politike, pada stope prinosa od DSI te promjene forme međunarodne proizvodnje. Predviđa se da će globalni tijekovi DSI opasti i do 40% u 2020. u odnosu na 2019. kada su iznosili 1,54 triliona US$ i bili veći za 3% u odnosu na 2018. Kada se sve to posmatra u BiH, iznos pasive DSI (prilivi u BiH) u 2019. iznosili su 899 mil. KM što je bilo povećanje za 11,6% u odnosu na 2018. Prije pandemije 79,3% investitora navelo je da planira nove investicije i reinvesticije u 2020. u BiH”, priopćeno je.
Tijekom svibnja mjeseca ove godine Agencija je uradila Aftercare online upitnik sa postojećim investitorima i dobila slijedeće odgovore:
– Njih 50% potvrđuje nastavak planiranih investicija u BiH koje su dogovorene i prije Covida
– 40% će najvjerovatnije odgoditi planirane investicije
– 2 kompanije planiraju premještaj dijela poslovnih aktivnosti izvan BiH a, 1 kompanija će potpuno obustaviti investicione aktivnosti.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH već u prvom kvartalu 2020. godine registrirano je smanjenje DSI za 3,4% što kao neto financijska pasiva iznosi – 243,2 mil. KM. FIPA stoga navodi da je ekonomija BiH, koja je i prije Covida 19 bila na putu usporavanja, sada suočava s mogućom dubokom recesijom.
Bosna i Hercegovina je, navodi se, loše plasirana u oblasti dobijanja građevinskih dozvola, gdje zauzima 173. mjesto (bili 167. u svijetu).
Prema objavljenom Globalnom izvještaju konkurentnosti 2019 Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina se nalazi na 92. mjestu od ukupno rangirane 141 države, te je za jednu poziciju lošije pozicionirana u odnosu na prethodni izvještaj. U poređenju sa državama našeg regiona i Europe, Bosna i Hercegovina je i u ovogodišnjem izvještaju najslabije rangirana.
Prema Indeksu ekonomskih sloboda 2019, Bosna i Hercegovina se nalazi na 83. mjestu od ukupno 180. zemalja svijeta (na 37 mjestu od 44 zemlje u Europi). U odnosu na prošlu godinu, kada je naša zemlja zauzimala 91.mjesto, ostvaren je izvjestan napredak, te se zadržala u grupi „ekonomski umjereno slobodnih” država.
Na osnovu ovih izvještaja, navodi FIPA-a, jasno je da slika poslovnog ambijenta BiH nije pozitivna. Uobičajeno smo posljednji u odnosu na zemlje regiona i druge europske zemlje.
Glavni ekonomski prioriteti BiH svakako bi morali biti:
– Ubrzanje integracija u EU
– Jačanje financijskog sustava
– Reforma javne uprave
– Osiguranje ekonomskog rasta podsticanjem dinamičkog i konkurentskog privatnog sektora.
Sporost ili zastoj u otklanjanju poslovnih barijera i loša pozicija BiH u izvještajima međunarodnih institucija, otežavaju predstavljanje BiH kao pozitivne destinacije za ulaganje i privlačenje stranih investicija. No i pored evidentnih teškoća i objektivnih prepreka izazvanih pandemijom želimo istaći da Agencija za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) i dalje radi na realizaciji postojećih i pribavljanje novih projekata koji bi mogli biti interesantni za potencijalne strane investitore u BiH. Trenutno je u fazi razrade 285 „FIPA projekata” i to:
– Poljoprivredno-prehrambeni sektor – 72 projekta
– Metaloprerađivački sektor – 17 projekata
– Energetski sektor – 52 projekta
– Turizam – 51 projekat
– Drvni sektor – 11 projekata
– Nekretnine – 22 projekta
– Tekstilni sektor – 5 projekata
– Sektor inovacija – 20 projekata
– Drugi sektori – 35 projekata
,,Pored ovih u realizaciji su i prioritetni projekti Vlade Republike Srpske (66 projekata) i Vlade Federacije BiH (112 projekata). Sigurno je da bi realizacija bar većine od ovih projekata značajno doprinijela poboljšanju ekonomskog i privrednog ambijenta i imidža BiH kao i njenom privrednom rastu koji bi se potvrdio najprije kroz zapošljavanje ljudi. Ono što je izvjesno u ovom trenutku kao važno uporište za privredni oporavak od posljedica pandemije jeste pomoć od strane Vijeća EU koje je u okviru iznosa za pomoć zemljama Zapadnog Balkana predvidjelo i 250 mil. eura za BiH”, priopćeno je iz FIPA-e.
