Donja Jablanica, mjesto koje je teško stradalo u nedavnim poplavama, sada nalikuje na grad duhova, izvještava Večernji list BiH.
Preživjeli stanovnici, premda vezani za svoj kraj, napustili su to područje jer su svjesni da povratak na sigurno, dugoročno, nije moguć. Obnova će zahtijevati godine sanacije, a šteta u općini Jablanica procjenjuje se na oko 50 milijuna maraka, priopćio je Kenan Šašić iz Civilne zaštite. Mnogi stanovnici ne planiraju povratak, svjesni da je opasnost od novih nesreća prevelika.
Među pogođenima su i obitelji Adila Begovića i Zilhada Bajramovića, koje su preživjele nezamislivu tragediju. Adil je uspio spasiti svoju suprugu i dvoje djece tako što ih je evakuirao u potkrovlje, dok je Zilhad, spašavajući suprugu, dvogodišnje dijete i susjede, postao simbol herojstva u zajednici. No, iako su životi spašeni, mnogi susjedi i prijatelji više nisu među njima, što dodatno otežava povratak u uništeno naselje. Begović je izjavio da na mjestu gdje su nekad živjeli sada ima naslaga mulja i nanosa od 3-4 metra, a čišćenje tog terena čini se gotovo nemogućim.
Uz fizičku devastaciju, tragedija ima i potencijalne ekološke posljedice. Otpad, uključujući plastiku, elektroniku i druge predmete, pluta Neretvom prema Jadranskom moru, stvarajući prijetnju za okoliš i turizam duž jadranske obale. Stručnjaci upozoravaju da bi takav otpad, ako dođe do mora, mogao uzrokovati dugotrajno onečišćenje i negativno utjecati na riblji fond i bioraznolikost Jadrana. Posebno se ističe plastika, koja se sporo razgrađuje i može godinama onečišćavati morski okoliš.
Osim ekoloških rizika, u tijeku je i istraga o uzrocima katastrofe. Ilegalni kamenolom u Donjoj Jablanici, koji se sumnjiči za doprinos tragediji, nalazi se u središtu istrage koju vodi Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije. Otpad s tog kamenoloma, kako se navodi, zatrpao je dijelove naselja, pridonoseći smrti 17 osoba u Jablanici. Radni strojevi koji su bili uključeni u radove na kamenolomu još su uvijek prisutni na terenu, a vlasti pokušavaju utvrditi okolnosti pod kojima je došlo do katastrofe. Fokus istrage je na odgovornosti osoba koje su upravljale kamenolomom i mogućim propustima u sigurnosnim mjerama, kao i na nepravilnom zbrinjavanju otpada koji je, prema tvrdnjama, dodatno pogoršao posljedice poplava.
Ova tragedija otvara šira pitanja o odgovornosti i upravljanju prirodnim resursima, posebno s obzirom na krčenje šuma i uništavanje ekosustava koji su mogli ublažiti katastrofu.
