Bosna i Hercegovina trebalo bi da bude tek četvrta zemlja u Europi koja će uvesti elektronsko glasovanje u svoj izborni sustav, nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt, čiji legitimitet u Republici Srpskoj osporavaju, nametnuo odluke kojima je omogućeno financiranje nabavke opreme za ovaj sustav.
Prema podacima iz studije “Elektronsko glasovanje širom svijeta: Trenutačno stanje”, koju je objavio švicarski institut MDPI, zemlje u Europi koje imaju neki oblik elektronskog glasovanja su Albanija, Belgija i Bugarska.
Osim ove tri zemlje, u Europi još postoji šest zemalja koje imaju neki oblik online glasovanja, odnosno glasanja putem interneta. To su Estonija, Francuska, Norveška, Rusija, Švicarska i Velika Britanija.
Planovi Središnjeg izbornog povjerenstva BiH
Podsjećanja radi, Središnje izborno povjerenstvo BiH namjerava nabaviti tehnologiju za skeniranje glasačkih listića, kako bi se povećala transparentnost glasanja i tehnologiju za skeniranje otiska prstiju, kako bi se spriječilo dvostruko glasovanje ili lažno predstavljanje na biračkim mjestima.
Iako su Nezavisne u četvrtak poslali upit SIP-u dokle se stiglo s pripremama za raspisivanje tendera, odgovore do zaključenja ovog teksta nisu dobili, a nisu odgovarali ni na njihove pozive.
Prema podacima iz spomenute studije, iskustva primjena elektronskog glasovanja u Europi variraju, jer zavise od nivoa na kojima se koriste, ali i od toga da li se mašine priključuju na internet ili su fizički odspojene. Naglašavaju da su u Albaniji iskustva pozitivna, jer mašine nisu imale pristup na internet, pa se smanjila mogućnost manipulacije.
Sigurnost, troškovi i transparentnost sustava
Prema informacijama Nezavisnih, SIP planira koristiti dvostruki sustav provjera – glasovi bi se bilježili na tradicionalnom papiru i brojali kao i do sada, a uz to bi postojalo elektronsko brojanje, pa bi se rezultati dva načina brojanja mogli usporediti.
Tako bi se osigurala maksimalna transparentnost, ali i spriječilo “nestajanje struje” poslije zatvaranja biračkih mjesta i dopisivanje podataka nakon što promatrači napuste prostorije.
Kako saznaju, za osiguravanje mašina zainteresirane su tvrtke iz Njemačke, Britanije i SAD, a u igri bi moglo biti i još nekoliko zemalja, kada se raspiše tender.
Inače, elektronskim glasanjem se smatra glasovanje na biračkom mjestu, slično kao i na tradicionalan način, s tim da bi bili upotrijebljeni skeneri za elektronsko skladištenje podataka s listića.
Internet glasovanje je, prema definiciji, “glasovanje na daljinu”, odnosno korištenje uređaja s odgovarajućim softverom ili pristupom specijalnoj internet stranici koji se može spojiti na internet, poput mobilnih telefona, računara i glasačkih mašina koje rezultate šalju u središnji server u stvarnom vremenu.
Iako su mišljenja podijeljena da li BiH treba da ulaže sto milijuna maraka u skenere, za Vehida Šehića, bivšeg predsjednika SIP-a, nema dileme.
“Novca za nove tehnologije mora biti. Naredne izbore moramo održati s novim tehnologijama, a u sve treba da bude uključena i javnost i struka. Ne postoji cijena koju ne bi trebalo platiti da se zaštiti izborna volja građana”, smatra Šehić.
