U Federaciji BiH 44 posto odraslih puši, od čega 56 posto muškaraca i 31 posto žena, podatak je Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Kada je riječ o školskoj djeci i mladima (starosna skupina od 13 do 15 godina na uzorku od oko 6000 osoba iz svih županija), nešto svježiji podaci govore da su u većem bh. entitetu cigarete najpopularniji proizvod među tinejdžerima, a konzumira ih 13,8 posto, objavio je Faktor.
Vodenu lulu ili nargilu koristi 16,1 posto, a e-cigaretu 10,9 posto školske djece i mladih. Čak 24,4 posto školske djece i mladih potvrdilo je da konzumira neki od duhanskih proizvoda, što je BiH, prema riječima prof. dr. Aide Ramić-Čatak, koordinatorice za kontrolu duhana u FBiH, svrstalo u crni vrh po potrošnji duhana i duhanskih proizvoda među mladima u ovom dijelu jugoistočne Europe.
– Istaknula bih nargilu kao vodeći proizvod po potrošnji, koja je jako popularna među srednjoškolcima u FBiH, ali ni novi proizvodi koji dolaze na tržište nisu baš potpuna nepoznanica. S obzirom na to da su sva spomenuta istraživanja rađena prije početka formalnog prihvaćanja i primjene novog Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH, koji regulira ovu oblast, i populacija odraslih i djece navodila je drugi problem koji je bio izražen, a to je visoka izloženost pasivnom pušenju. To je potvrdila polovina ispitanika u istraživanju odraslog stanovništva, dok je više od 60 posto školske djece i mladih reklo da je u zatvorenim javnim prostorima izloženo duhanskom dimu od drugih pušača – navodi Ramić-Čatak, prenosi Faktor.
Ono što je, kako kaže pomoćnica ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo FBiH, porazno jest da su djeca u istraživanju potvrdila da do duhanskih proizvoda dolaze na legalnim mjestima prodaje, kioscima, u trgovinama…, a da pritom više od 80 posto njih nikada nije bilo odbijeno zbog godina. – Ovo je bio vrlo značajan podatak, jedan od imperativa zašto se Zakon i trebao donositi – dodaje Ramić-Čatak. Dosadašnja znanstvena istraživanja pušenje su povezala s više od 50 vrsta karcinoma. Sam sastav duhanskog dima je takav da, prema riječima sugovornice, višestruko oštećuje zdravlje.
– Nikotin izaziva ovisnost, konzument svakog duhanskog proizvoda na početku ima određene ugodne osjećaje zbog mehanizma djelovanja nikotina na nikotinske receptore u mozgu. No, s vremenom se razvija navikavanje receptora i cijelog organizma pa nakon prvobitnih efekata zadovoljstva, poboljšanja koncentracije, smanjenja napetosti, reduciranja anksioznosti, supresije apetita… kod ljudi se javlja ovisnost. Spomenula bih i ugljični monoksid koji dokazano ubrzava starenje srca i krvnih žila te dovodi do njihova obolijevanja, a tu je i čitav niz kancerogenih supstancija koje izazivaju rak usne šupljine, jednjaka, želuca… Kod mladih pušenje se povezuje i s brojnim rizicima oštećenja mentalnog zdravlja, kao i normalnog rasta i razvoja – objašnjava Ramić-Čatak.
Osvrnula se i na novi zakon čija je primjena počela krajem svibnja prošle godine. – Od svibnja prošle godine inspektorima je naloženo obilaziti teren, posebno mjesta na kojima se zabranjuje pušenje, ali i mjesta izuzeća od zabrane pušenja. Inspektori vrše nadzor, ali smo svjesni toga da su njihovi kapaciteti limitirani. Zato apeliram na one čiji je to posao da učine sve da inspekcijski nadzor bude učinkovitiji. Za one koji ne budu poštovali zakon navedene su i kazne koje idu i do 15.000 KM. Primjera radi, pravna osoba koja ne zabrani upotrebu duhana platit će kaznu do 5000 KM, dok će fizička osoba koja konzumira duhan u zatvorenom prostoru biti kažnjena sa 100 maraka. No kazne se još ne propisuju – kaže Ramić-Čatak za Faktor.
Prema novom zakonu, pušenje je zabranjeno: na radnim mjestima u zatvorenim prostorima, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, sredstvima javnog prometa. No, zahvaljujući amandmanima, neka mjesta izuzeta su od zabrane pušenja. Među njima su i ugostiteljski objekti. Ramić-Čatak kaže kako će vrijeme pokazati koliko su ti amandmani imali učinka na učinkovitost provedbe zakona. – O detaljima kako će izgledati taj pravilnik ne mogu govoriti jer je kompletiran od radne skupine Federalnog ministarstva zdravstva, koja treba uraditi i finalnu proceduru. – Moj savjet svima onima kojih se tiče ovaj pravilnik, u smislu njihova poslovanja i izuzeća od zabrane pušenja u javnim zatvorenim prostorima, jest da pričekaju njegov finalni tekst, a onda se adaptiraju – zaključila je Ramić-Čatak.
