Prema procjenama Centra za uklanjanje mina u BiH (BH MAC), sa 822,7 kvadratnih kilometara sumnjive površine Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje se suočavaju s velikim problemom zbog mina zaostalih iz rata.
U gotovo 110 ugroženih općina, odnosno 1.261 ugrožene zajednice, 93.071 stanovnik naše zemlje direktno je izložen ovoj opasnosti. Istovremeno, u postupku revizije Strategije protivminskog djelovanja za period 2018. – 2025. godina, izvršena je analiza raspoloživih deminerskih kapaciteta, koji su dovoljni za deminiranje samo 75 kvadratnih kilometara godišnje. To praktično znači da će BiH za završetak projekata deminiranja, uz prethodne tri, biti potrebno još jedno desetljeće. Rusmir Hanić, ekspert za deminiranje, dobitnik najvećeg priznanja u bivšoj državi – Zlatnog znaka Civilne zaštite SFRJ i sudionik programa deminiranja nakon rata u BiH, za “Avaz“ je kazao da je deminiranje bivše Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata, tokom kojeg su korištene i avionske bombe i mnogo veće količine ubojitih sredstava, završeno za skoro sedam godina. Osim otklanjanja direktne opasnosti, na taj način je omogućen i razvoj ekonomije. – Međunarodna zajednica je kao uvjet odobravanju sredstava postavila ispunjavanje standarda deminiranja, koji prije rata u BiH nisu ni postojali. Imamo procjenu UN-a i IFOR-a da je na teritoriji BiH gotovo 10 milijuna mina. Zbog standarda, takvih procjena i konfiguracije terena, BH MAC je ostao zarobljen u svojim brojkama, a našim “delegatima” po CZ, BH MAC-u i ministarstvima godi da to što duže traje, jer će tako duže primati plaću – rekao je Hanić.
Dodao je da su vrlo skromni rezultati domaćih jedinica rezultirali novom metodom iz EU. – Broj strojeva i pasa sveden je na minimum. Sada čekamo da nam međunarodna zajednica pomogne s parama, jer ako se oslonimo na svoje resurse, onda ulazimo u zaduženja ili odustajanje od deminiranja – naglasio je Hanić. – Ja bih to nazvao deminiranje pogledom. Ti i ja sjednemo na brdo, popijemo kavu i zaključimo da je livada ispod nas “bez utvrđenog rizika“. U posljednjih nekoliko godina na taj način je blizu 40 posto zemljišta u BiH „od oka“ proglašeno sigurnim. Lokalni kapaciteti, koji bi bili sposobni da ubrzaju proces deminiranja, od države su uništeni – katao je Hanić.
