Reprezentativan primjer dolazi sa sjevera BiH, točnije iz Tuzlanske županije koja je po indeksu obujma industrijske proizvodnje u samom vrhu Federacije, a, među ostalim, u ožujku ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, ostvarila je bolji indeks i od Sarajevske županije
Aktualni podaci iz ekonomskog spektra, a osobito oni koji govore o odnosu uvoza i izvoza, kao i opsega industrijske proizvodnje, upućuju na zaključak da se gospodarska situacija u nekoliko županija u značajnoj mjeri dodatno unaprjeđuje, a neke od njih bilježe značajno bolje pokazatelje od Sarajevske županije kada je riječ o pokrivenosti uvoza izvozom, a neke od njih su u plusu, što znači da su izvezle više roba nego što su ih uvezle, piše Večernji list BiH.
Održiv razvoj
Reprezentativan primjer dolazi sa sjevera BiH, točnije iz Tuzlanske županije koja je po indeksu obujma industrijske proizvodnje u samom vrhu Federacije, a, među ostalim, u ožujku ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, ostvarila je bolji indeks i od Sarajevske županije. Također, kada se pogleda odnos između uvoza i izvoza za prva tri mjeseca ove godine, Tuzlanska županija ima bolji omjer od većine županija, uključujući i Sarajevsku. A na tomu neće stati jer je vidljivo kako se intenziviraju aktivnosti na realizaciji novih strateških koraka kojima žele ojačati održiv ekonomski razvoj, usklađen s politikama Europske unije. Vlada ove županije nedavno je usvojila smjernice ekonomske i fiskalne politike Tuzlanske županije za razdoblje 2024. – 2026. godine, a dokument je u skladu sa Zakonom o proračunima u FBiH te predstavlja osnovu za izradu proračuna Tuzlanske županije. Cilj je da predloži smjernice ekonomske i fiskalne politike te definira okvir prihoda i gornju granicu rashoda za razdoblje 2024. – 2026. godine. Vlada TŽ-a je usvajanjem strategije razvoja Tuzlanske županije za razdoblje 2021. – 2027. godine definirala i uskladila razvojne smjerove i prioritete županije s ključnim nacionalnim i međunarodnim razvojnim dokumentima. Time su postavljeni strateški fokusi, među kojima je održiv ekonomski razvoj u smjeru zelene tranzicije i digitalne transformacije, razvoj inkluzivnog, prosperitetnog i modernog društvenog sektora, resursno učinkovit i održiv infrastrukturni i prostorni razvoj u funkciji zaštite okoliša, učinkovita javna administracija u funkciji unaprjeđenja kvalitete života građana i privlačenja investicija u svim aspektima razvoja, kao i digitalizacija ekonomije i javnih usluga. Također, djelotvorna, otvorena i odgovorna javna uprava bit će u funkciji unaprjeđenja poslovnog ambijenta i pružanja potpore bržem ekonomskom razvoju. Kreću i u smjeru digitalizacije, pa je tako županijski premijer Irfan Halilagić na nedavnom sastanku, koji je upriličen s predstavnicima Agencije za međunarodni razvoj SAD-a (USAID), kazao da će ova županija učiniti sve u svojim mogućnostima da što prije počne s procesima koji se odnose na digitalnu transformaciju javne uprave.
Istodobno, dobre pokazatelje možemo pronaći i u nekim drugim županijama. Unsko-sanska je jedna od onih koje pokazuju značajan rast gospodarstva te je iznad prosjeka Federacije kada se govori o indeksu obujma industrijske proizvodnje, a ostvarila je i reprezentativan uspjeh kad je riječ o izvozu. Dobre pokazatelje u pogledu indeksa obujma industrijske proizvodnje, kao i pokrivenosti uvoza izvozom imaju i Hercegbosanska te Srednjobosanska županija. U oba slučaja rezultati su bolji nego u SŽ-u. Srednjobosanska županija ovih dana bilježi značajan napredak kada je riječ o punjenju proračuna, a koji je rebalansom veći za oko 29 milijuna ili 9,8 posto te u odnosu na prethodno usvojeni i rebalansirani on iznosi oko 334 milijuna KM. Najavljen je rast plaća, ali i kapitalni projekti kojima će se poboljšati gospodarska slika županije. Ministrica financija Mirjana Plavčić (HDZ BiH) pritom je objasnila i kako će osnovica plaća od 1. srpnja rasti za šest posto. Riječ je o rastu s 363 na 385 KM te su time, potvrdila je, dosegnuli osnovicu plaće s federalne razine. Ova će županija svakako dodatnu priliku za rast imati i kroz prometnu povezanost, a osobito kada govorimo o brzoj cesti Lašva – Nević Polje.
Navedena prometnica omogućit će izlaz ove županije na koridor Vc na istoku, a što će otvoriti nove perspektive gospodarskoj razvoja. Izgradnja ove ceste podijeljena je na pet dionica (LOT-ova): Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište – Vitez (petlja Vitez – ulaz u Poslovnu zonu), Poslovna zona Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu – petlja Vitez – izlaz iz poslovne zone) i petlja Vitez (izlaz iz Poslovne zone) – petlja Nević Polje. Ova prometnica dio je buduće ceste do Jajca, a čijom će izgradnjom cijela županija profitirati, osobito kada govorimo o brojnim, izvozno orijentiranim poduzećima kojima je od ključnog značaja imati brzu i sigurnu prometnu povezanost.
Mogućnosti potpore
Kada govorimo o županijskoj razini vlasti, iznimno je važno uputiti i na činjenicu da prilike za dodatni gospodarski rast leže u sredstvima Europske unije, posebice kada govorimo o mehanizmu IPA III. No, s obzirom na činjenicu da nema unaprijed određenih sredstava po državama, učinkovitost povlačenja ovisit će o dobroj koordinaciji među županijama i višim razinama vlasti te u konačnici stabilnoj političkoj situaciji.
