Nakon što je nedavno Vijeće ministara BiH jednoglasno donijelo odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa prilikom uvoza određenih roba do 31. prosinca 2024., a u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi, otvorene su mogućnosti da domaće gospodarstvo, a osobito ono izvozno orijentirano, dodatno ojača svoju poziciju i konkurentnost, odnosno lakše se suoči s rastućim izazovima koji se očekuju u idućem razdoblju, piše portal Večernjeg lista BiH. Srž odluke odnosi se na činjenicu da tvrtke prilikom uvoza određenih repromaterijala, a koji su im potrebni za izradu finalnih proizvoda, neće plaćati carinu ili će je plaćati po znatno nižoj stopi.
Ulaganja i veća izdvajanja
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković komentirao je kronologiju procesa koji su se do sada pokazali kao pun pogodak te je u izjavi za Večernji list podsjetio kako se odluke donese od 2013. godine, kazavši kako je u početku postojala skeptičnost prema ovakvom rješenju, odnosno postavljalo se pitanje hoće li ona dovesti do umanjenja u proračunima. No, ističe Vuković, pokazalo se upravo suprotno, proračuni nisu umanjeni, već je punjenje i povećano, ali na drugačiji način. Na početku je bilo 30 tarifnih brojeva, koji su uvećani do današnjeg broja tarifnih brojeva, gdje su za njih carine ili umanjene ili spuštene na nulu, piše Vecernji.ba.
– To u praksi znači da tvrtke koje uvoze repromaterijale s tako niskim carinskim stopama zadržavaju dio sredstava kod sebe, a taj dio sredstava onda ulažu u nove strojeve, inovacije, poslovnu infrastrukturu ili pak mogu povećati plaću zaposlenicima, a onda su kroz povećane plaće veći i doprinosi, tako da su i proračuni dodatno punjeni – objasnio je Vuković.
U kontekstu samih tarifnih brojeva naveo je kako je u najvećoj mjeri obuhvaćena metalska i elektroindustrija, kao i repromaterijal za kemijsku, tekstilnu i industriju obuće. Kako bi pak netko podlijegao carinskoj suspenziji, potrebno je da uveze takav repromaterijal koji se ne proizvodi nigdje u Bosni i Hercegovini, potom mora biti ugrađen u proizvod u BiH te izvezen. Drugim riječima, ova odluka potiče izvoz, a kako bi izvozna orijentacija bila potpuna, odluka podržava konkurentnost naših tvrtki na vanjskim tržištima. Vanjskotrgovinska komora u tom procesu ima iznimno značajnu ulogu. Vuković je tako podsjetio kako Vanjskotrgovinska komora kontinuirano priprema materijale, prikuplja zahtjeve tvrtki, obrazlaže ih te potom lobira, a onda, zahvaljujući Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ova tematika dobiva “zeleno svjetlo”.
Nabava sirovina i sporazumi
Iz Vijeća ministara su dan prije objasnili kako je novom odlukom obuhvaćeno 68 tarifnih oznaka u odnosu na 63 obuhvaćene u 2023. godini u sektorima tekstilne, obućarske, kemijske, metalske, prehrambene i grafičke industrije, kao i elektroindustrije. Robe koje su obuhvaćene ovom odlukom su materijali i sirovine koji se smatraju repromaterijalom jer ih koriste bh. proizvođači u vlastitoj proizvodnji za izradu gotovih proizvoda, u proizvodnji za izvoz ili su supstitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvaliteti potrebnima za proizvodnju gotovih proizvoda.
Carinske stope na robe obuhvaćene ovom odlukom ne odnose se na robe koje su podrijetlom iz zemalja s kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini.
