Prema statističkim podacima, rast plaća u eurozoni je za godinu dana skoro tri puta manji nego u Bosni i Hercegovini.
Iako ovo djeluje nerealno, prema podacima Europske centralne banke (ECB), rast plaća u eurozoni je u drugom kvartalu ove godine povećan za 3,6 posto na godišnjem nivou.
– Za ECB ovaj indikator je jedan od važnijih za raspravu o monetarnoj politici, a usporavanje rasta ide u prilog očekivanom smanjenju kamatnih stopa ECB ovog mjeseca – navodi se u analizi Centralne banke BiH.
S druge strane, u drugom kvartalu ove godine prosječna isplaćena neto plaća u BiH je nominalno viša za 9,3 posto u odnosu na drugi kvartal prethodne godine.
– Za period od siječnja do lipnja 2024. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH iznosila je 1.359 KM, a za isti period 2023. godine 1.244 KM. Za period od srpnja do prosinca 2023. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1.282 KM. Povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u prvom polugodištu 2024. godine u odnosu na drugo polugodište 2023. iznosilo je 6 posto – piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su podaci suštinski nerealni, ali ako su točni, kao što piše službena statistika, to se može objasniti nekim specifičnostima BiH, te podaci dobivaju drugu dimenziju.
– Mnogo je manje sudjelovanje zaposlenih u ukupnoj populaciji u BiH nego u eurozoni i zbog toga sam rast plaća ima mnogo manji ekonomski efekt jer se odnosi samo na relativno mali dio populacije, a mnogo je više nezaposlenih, onih u sivoj ekonomiji i drugih kategorija. Statistička prosječna plaća u BiH ne odražava stvarnost većine zaposlenih jer je velika neravnoteža između primanja u pojedinim sektorima i relativno mali broj viših plaća uzeće se na prosjek zbog ukupno male zaposlenosti – kaže Gavran.
Također, inflacija u BiH, posebno u kategorijama esencijalnih proizvoda, je bila viša u BiH nego u eurozoni, pa je usklađivanje primanja s troškovima života tako gdje je bilo moguće i trebalo da bude više.
– Zbog iseljavanja i sve težeg pronalaženja radne snage, poslodavci u nekim oblastima su prinuđeni da konačno povećaju primanja radnika, pa je bilo i stvarnih povećanja. Iz tog razloga minimalna plaća u Republici Srpskoj je osjetno povećana, a i ona u Federaciji neznatno. Plaće u BiH su daleko niže nego u eurozoni pa je neophodno njihovo brže povećanje jer inače je naša ukupna ekonomija i društvo neodrživo. Moramo nadoknaditi zaostatak u svemu ako ne želimo da se baš svi koji mogu hodati isele – objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.
