– Uvijek smo pravili zimnicu, ali otkad su počele svjetske drame, pravimo je više. Znam da imam od prošle godine i cikle, i krastavaca i paprika, međutim, napravila sam još jer ne znam što će se događati – priča nam sugovornica dok komentiramo aktualne teme povezane upravo sa zimnicom čije je pravljenje i dalje aktualno.
Psihološki trenutak koji se dogodio zbog pandemije i ratova jer nitko ne zna kad će nešto eskalirati i kad će se i BiH, kao bure baruta, naći u nekoj situaciji gdje ne ovisi puno o sebi, učinili su nas odgovornijima. Određene zalihe hrane uvijek je dobro imati, a u BiH su kućne zalihe na rekordnim razinama. Ono što može trajati ljudi, kad imaju viška novca, vole kupiti u većim količinama. A proizvodi za zimnicu mnogima su posebno dragi.
Suada Karić, profesorica stručnih predmeta prehrane i nutricionizma, ranije je istaknula zbog čega je važno pripremati zimnicu. – Ljeto je odnosilo sa sobom divne raznolike boje povrća i voća, ljudi su ih željeli konzumirati i zimi, a kako bi ih sačuvali za hladne dane, počeli su ih konzervirati kiseljenjem, neko voće i povrće sušenjem te ukuhavanjem u šećeru i tako bi sačuvali njihova nutritivna svojstva. Metode biološkog konzerviranja koriste se od davnina kako bi se povrće sačuvalo od kvarenja i bilo dostupno tijekom cijele godine.
Iako danas možemo kupiti većinu povrća, najzdravije je, naravno, ono koje se uzgaja u sezoni u prirodnim uvjetima uzgoja te je takvo najpogodnije za konzerviranje prirodnim metodama – kazala je uz ostalo. Također, preporučila je da se za zimnicu biraju najkvalitetniji, dovoljno zreli, ali ne i prezreli, neoštećeni plodovi. – Osim toga, posude u kojima se priprema zimnica moraju biti sterilizirane, kao i sav pribor koji se koristi. Staklene posude u koje se zimnica sprema također moraju proći fazu sterilizacije, a prostorije u kojima se skladišti i čuva zimnica trebaju biti hladne, tamne i suhe, što će svakako produljiti rok trajanja onoga što je u staklenkama i bocama – naglasila je stručnjakinja.
Među savjetima kako početi s vlastitom zalihom hrane, pod jedan se i navodi pronalazak odgovarajućeg mjesta za skladištenje. – Idealno, trebali bismo koristiti suhi, hladni prostor. Prostor dodatno zaštitite klopkama za miševe i žohare ili barem postavite indikatore – navodi se uz ostalo. Preporučuje se i početak s malim količinama, a među namirnicama koje tu treba imati istaknuta je voda kao jedna od najosnovnijih potreba.
– Hrana koju skladištite trebala bi imati visoku nutritivnu vrijednost. Trebaju vam kalorije, proteini, vitamini… Hrana kojom ćete se zasititi te održati zdravlje i snagu organizma. Suha hrana, poput riže, tjestenine ili graha, može se čuvati mjesecima, ako ne i godinama. Neko voće i povrće dugo ostaje svježe u dobrim uvjetima. Drugo je bolje u obliku konzervi ili na drugi način prerađeno – navode stručnjaci sa stranice perforum.info. Važna je rotacija namirnica.
– Što god pohranili u skladište, s vremenom ćete morati konzumirati ili će propasti. Vodite brigu o isteku roka valjanosti i u prvi plan stavljajte ono što najkraće traje. Kada planirate nešto iskoristiti, nabavite odgovarajuću zamjenu koju onda stavljate na kraj reda. Vodite brigu o vlastitoj potrošnji i prilagodite ju stanju u skladištu. Ako ima hrane kojoj uskoro istječe rok, neka ona bude prioritet prilikom konzumacije. Prepoznajte vlastite potrebe i prehrambene navike. Ne gomilajte namirnice koje ne možete konzumirati, kako ne biste nepotrebno stvarali otpad. Neka se obroci baziraju na mahunarke, žitaricama, mesu, orašastim plodovima, povrću i voću – navedeno je među savjetima.
