Od 124 lokacije, 51 mjesto definirano je kao izuzetno opasno, odnosno kao “crna točka“. Među posljednjim saniranim “crnim točkama” u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) nalaze se raskrižje u Tasovčićima (Čapljina), južni ulaz u Mostar i zavoj u Podarašcu, na jugu BiH.
Rezultati posljednje Studije Javnog poduzeća Ceste FBiH, čiji je cilj bio utvrđivanje opasnih lokacija na mreži magistralnih cesta, pokazali su da u FBiH postoje 124 lokacije identificirane kao opasna mjesta, od čega je 51 mjesto izuzetno opasan lokalitet, odnosno “crna točka”. Riječ je o studiji koja je urađena prošle godine, a na temelju podataka o prometnim nesrećama prikupljenim u razdoblju od 2021. do kraja 2023. godine, piše BIHAMK.
Podaci do kojih su autori Studije došli prikupljeni su u suradnji s kantonalnim policijama u FBiH čiji su pripadnici obavljali očevide na mjestima prometnih nesreća tijekom spomenutog razdoblja. “Brisanje” “crnih točaka” na magistralnim i drugim cestama u FBiH od velike je važnosti i jedan je od prioriteta u radu, kako JP Ceste FBiH, tako i drugih, kantonalnih poduzeća koja se bave izgradnjom i održavanjem cesta u FBiH. Svjesni su toga i u JP Ceste FBiH koje svake godine imaju određeni proračun za sanaciju “crnih točaka”. No, to je proces koji se ne može okončati u kratkom roku, jer novca za sanaciju svih opasnih mjesta u prometu odjednom nema toliko.
Prije sanacije “crnih točaka” prvo se radi njihovo definiranje i mapiranje. Opasno mjesto, odnosno “crna točka” je raskrižje ili dio ceste od 300 metara na kojem se u protekle tri godine dogodilo:
12 ili više istovrsnih prometnih nesreća s ozlijeđenim ili poginulim sudionicima u prometu,
- tri ili više istovrsnih prometnih nesreća (ista grupa sudionika i način događanja s ozlijeđenim ili poginulim osobama),
- 15 ili više prometnih nesreća bez obzira na posljedice.
- Iz JP Ceste FBiH su naglasili da im u startu posao mapiranja otežava činjenica da nemaju jedinstvenu bazu podataka koja bi im olakšala posao. Unatoč takvom stanju, svake godine se izdvajaju određena sredstva i kreće se u sanaciju/rekonstrukciju opasnih mjesta, što, također, nije jednostavno, jer prije radova je potrebno projektiranje i prikupljanje dokumentacije.
Među posljednjim saniranim “crnim točkama” u FBiH nalaze se raskrižje u Tasovčićima u Čapljini, južni ulaz u Mostar i zavoj u Podarašcu, na jugu BiH. Iz JP Ceste FBiH ističu da su radovi neophodni i na sjevernom ulazu u Mostar koji je privremeno semaforiziran, što nije najbolje rješenje, jer dolazi do zastoja u prometu. S tim u vezi već su počeli pregovori JP Ceste FBiH s kreditorima o realizaciji novog projektnog rješenja za sjeverni ulaz u Mostar.
Problemi se nekada rješavaju i u hodu i u skladu s mogućnostima koje pruža novac kojim se raspolaže. Stručna služba JP Ceste FBiH stalno prati stanje sigurnosti na magistralnim cestama, a nakon što dobiju informacije da se na nekom mjestu dogodilo više prometnih nesreća, zajedno s policijom izlaze na mjesto događaja, vrše analizu i poduzimaju aktivnosti na poboljšanju i dopuni prometne signalizacije, postavljanju zaštitne odbojne ograde, frezanju kolnika i slično.
Da je pred nama dug put ka približavanju onome što je Europa još 1994. godine nazvala “Vision zero“, odnosno “Vizija nula“, prema kojoj u prometnim nesrećama više nitko neće smrtno stradati, pokazuju i brojke koje nisu dobre. U BiH je prošle godine u prometnim nesrećama život izgubilo 222 osobe, a čak 11.300 ljudi je teže ili lakše ozlijeđeno. Ogroman je i ukupan broj prometnih nesreća u 2024. godini (35.854), od kojih je 8.007 bilo s poginulim ili ozlijeđenim osobama. Poznati su i najčešći uzroci, a to je nepoštivanje prometnih propisa, brza vožnja ili vožnja pod utjecajem alkohola ili droga. Dakle, pred svima nama je dug i težak posao kako bi se smanjio broj prometnih nesreća s najtežim posljedicama.
Da je to moguće pokazuje primjer Helsinkija, glavnog grada Finske koji je prvi put uspio da za godinu dana nema nijednu osobu poginulu u prometu. Ovaj grad s gotovo 700.000 stanovnika je do ovog rezultata došao uvodeći nekoliko mjera, a jedna od ključnih je bilo ograničavanje brzine kretanja automobila na 30 kilometara na sat.
Ako su Finci uspjeli usporiti vožnju barem u svom glavnom gradu i da pri tome i dalje budu uspješni na svim poljima, onda bi i naši najveći gradovi mogli poći tim putem, a prije toga bi prioritetno trebalo raditi na njihovom povezivanju autocestama i modernim brzim cestama.
