viteski.ba logo
Zrak u vitezu
OGLAS
Vrijeme objave: 11.05.24 @ 22:20
OGLAS

Unatoč brojnim izazovima na tržištu rada, koji su pak karakteristika situacije u brojnim zemljama okružja i Europe, odnosno nisu ekskluzivni problem s kojim se suočava BiH, podaci koji su nedavno objavljeni za Federaciju unose optimizam i pokazuju kako mjere aktivne politike zapošljavanja, aktivnosti na stvaranju pozitivnijeg poslovnog okružja, kao i reforme koje bi trebale privući nove investicije daju rezultata, piše Večernji list BiH. Naime, uspoređujući broj zaposlenih na kraju travnja ove u odnosu na kraj travnja prošle godine, vidljiv je porast za gotovo sedam tisuća, a ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da je najveći rast ostvaren u samo mjesec dana, odnosno od kraja ožujka do kraja travnja, kada je posao našlo gotovo tri i pol tisuće nezaposlenih.

Porezna uprava Federacije BiH objavila je nove podatke koji obrađuju nekoliko tema, počevši od uplate poreza pa do stanja na tržištu rada, a uvidom u njih vidljivo je kako je broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30. travnja 2024. godine 546.178. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. travnja 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 539.303, ovaj broj je veći za 6875, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. ožujka 2024. godine, kada je iznosio 542.715, veći je za 3463.

OGLAS

Kada se analiza situacija sa zaposlenim osobama po pojedinim županijama, primjetan je rast u njih osam. Najveći broj zaposlenih bilježi Sarajevska županija, i to 148.692, što je porast od 2658 u odnosu na godinu prije. Slijedi Tuzlanska županija, u kojoj je na kraju travnja bilo 105.044 zaposlenih, što je pak porast od 1084 u odnosu na kraj travnja prošle godine. Na trećem mjestu je Zeničko-dobojska županija s 87.525 zaposlenih i porastom od 426, dok četvrto mjesto drži Hercegovačko-neretvanska županija s 56.658 zaposlenih, ali i znatno većim porastom u odnosu na ZDŽ; u ovoj županiji u godinu dana broj zaposlenih porastao je za respektabilnih 1277. Srednjobosanska županija bilježi 51.949 zaposlenih, a slijede Unsko-sanska s 39.323 te Zapadnohercegovačka županija koja, iako prostorno manja, ima iznimno dobre pokazatelje – dokaz je brojka od 22.528 zaposlenih, što je porast od 669 u odnosu na lani. U Hercegbosanskoj županiji zaposleno je 11.712 osoba, što je rast od 142, a slijede Bosansko-podrinjska sa 7483 te Posavska županija s 5869 zaposlenih na kraju travnja.

OGLAS

Brojke koje jasno ukazuju na solidan porast broja zaposlenih trebaju biti dodatni vjetar u leđa vlastima kada je riječ o nastavku provedbe reformi na tržištu rada, ali i svih drugih koje se vežu uz poslovno okružje, počevši od smanjenja birokratskih procedura, digitalizacije pa do ostvarivanja snažnijih veza s iseljeništvom koje može biti vrijedan glas u promociji investicijskih potencijala. Nove prilike izviru i iz nove geopolitičke stvarnosti koja u određenoj mjeri prisiljava Europsku uniju da, uslijed brojnih izazova, traži geografski bliža područja za ulaganje. Nedavni izvanredni summit Europske unije koji je kao temu imao i donošenje novog europskog dogovora o konkurentnosti, koji pak uvažava novu geopolitičku stvarnost te poziva na ojačavanje dugoročne konkurentnosti, prosperiteta i vodstva na globalnoj pozornici, mogao bi imati i neizravne posljedice na bh. ekonomiju.

OGLAS

Iako BiH nije članica Unije, tijesno je vezana uz nju putem činjenice da je kandidat koji uskoro treba započeti pregovore, a uskoro će postati i dio novog europskog plana za zapadni Balkan. Kad se uzme u obzir činjenica da Unija traži geografski bliža područja za ekonomsku suradnju, a što je posljedica poremećenih lanaca opskrbe, BiH bi se mogla nametnuti kao zemlja koja će, zbog svojih relativno niskih poreza, obrazovane radne snage, ali nižih troškova, biti područje na kojem će se isplatiti ulagati kroz otvaranje novih proizvodnih pogona. A nove prilike se ostvaruju i kroz već spomenuti Plan rasta za zapadni Balkan koji, osim izravne novčane podrške od oko milijardu eura, za BiH otvara mogućnost da iskoristi prednosti snažnije integracije u jedinstveno europsko tržište, uključujući pridruživanje sustavu jedinstvenog platnog prometa u eurima, čime bi se dramatično smanjile naknade za novčane transakcije i proširili zeleni koridori na granicama s EU-om, omogućujući time brži protok robe preko granica.

OGLAS
OGLAS
Oglasi
LM