Pojavom domaćih lubenica, patlidžana i smokava petrovača na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine kompletirana je sezona domaćeg voća i povrća, piše Večernji list BiH.
Prema slobodnoj procjeni, sezona lubenica uranila je u odnosu na prethodne godine. Kako bismo to i provjerili, posjetili smo nasad lubenica Marinka Merdžana u Pelinama nadomak Čapljine. Poslužila nas je sreća jer smo ovog vrijednog poljoprivrednika zatekli u berbi. – Sezona je počela desetak dana prije nego što je to uobičajeno, uranila je godina, što je pogodovalo i lubenici. Berbu sam počeo u petak, 21. lipnja, trenutačno beremo za jedan domaći trgovački lanac. Kampanja lubenice već je u punom jeku, mislim da možemo zadovoljiti domaće tržište, tako da nema potrebe za uvozom – kaže Marinko za Večernji list BiH.
Kakvi su urod i cijena?
– Urod ovisi o sorti, neka je podbacila, neka nije. Ove godine drugi rod je “tanji”, mislim da će kod ovih ranijih sorti urod biti manji 15 – 20 posto, a kako će biti s kasnim sortama, vidjet ćemo. Cijena ovisi o tržištu, sorti, veličini… Sitnije sorte lubenice sada su oko 80 feninga, krupnije do 1 KM. Cijena se “lomi” u danu, do sada je bilo zadovoljavajuće, ali sve se može preokrenuti u 24 sata.
Doskora je na tržištu bila samo uvozna lubenica. U Grčkoj, Makedoniji, puna je sezona, možete li uopće potisnuti uvoznu lubenicu?
– Domaći proizvođači idu s cijenom kako bi suzbili uvoz. Mi s količinom, cijenom i kvalitetom možemo suzbiti uvoz, no problem je što neke susjedne zemlje potiču izvoz, što je udar na nas proizvođače. To je nelojalna konkurencija jer ako neke države potiču izvoz s 10 – 15 centi, onda nismo u istoj poziciji. Borimo se i s tim problemom jer samo količinom i kvalitetom možemo suzbiti uvoz, međutim, onda padaju i cijena i zarada.
Kažete da proizvođači imaju dovoljnu proizvodnju za domaće tržište, koliko se sadilo u odnosu na prethodne godine?
– To je tu negdje. To je i teška proizvodnja, a za prinos vam nitko ne jamči. U Opuzenu su završili ranu berbu, imali su podbačaj u prinosima. Mislim kako će za neki postotak i kod nas urod biti manji. No, za razliku od Opuzena, mi smo, srećom, imali dvije jake kiše, je li to i koliko nama pogodovalo, sa sigurnošću još ne mogu reći jer ovo je ipak početak berbe. Mislim da će prosjek kod nas biti bolji nego u Opuzenu. Kako će dalje ići, ne znam. Na bijeljinskom području je samo jedne vrste lubenice posađeno pola milijuna presadnica, koje su isporučene iz rasadnika u Gabeli. Kad će početi ta berba i kako će sezona i vrijeme utjecati na nju, vidjet ćemo. Sve ovisi o vremenu.
Proizvodnja lubenica skup je “sport”, ulozi su veliki, više od 10.000 KM po hektaru. Kako se osjećaju proizvođači poput vas koji u zemlju “ubace” po 50.000 i više desetaka tisuća maraka s obzirom na sve učestalije vremenske anomalije?
– Kad bismo mislili na to, nikada ne bismo sadili. S vremenom se nekako postane ravnodušan pa što bude. Poljoprivreda je došla kao kladionica, sad je pitanje hoćete li uložiti na neki par ili neki nasad, to je slično. Nema “sigurice” ni dojava… To je to, na rad naviknuti Hercegovci ne razmišljaju puno, ulažu iz godine u godinu pa što nebo i sreća dadnu.
