U parlamentarnoj proceduri Federacije Bosne i Hercegovine je akt čiji službeni naziv je Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a odnosi se i na zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju pa i onu u radnoj sredini.
Između ostalog najavljuje kazne za odgovorne osobe koje u njihovim sredinama ne dozvoljavaju prijavljivanje nepravilnosti, ali i za same prijavitelje ako svjesno podnose lažnu prijavu. Predloženi zakon zabranjuje osvetu čak i ako se pokaže da navodi iz prijave nisu točni iako je prijavilac bio uvjeren da jesu. Niti jedan pa ni ovaj zakon u Federaciji BiH ne može stupiti na snagu bez većinske podrške oba doma Federalnog parlamenta, pa je u fazi nacrta predložen za dnevni red sjednice Doma naroda sazvane za 14. studeni, dok je u Zastupničkom domu već odobren na sjednici održanoj prošlog mjeseca.
Predlagatelj je Federalna vlada i kao jedan od razloga navodi da je ova materija ostala neuređena jedino u Federaciji BiH, dok su zakoni o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju na snazi na razini države Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. – Ovim zakonom osigurava se učinkovit sustav zaštite prijavitelja nepravilnosti od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede prava prijavitelja i drugih osoba koje u skladu s ovlm zakonom uživaju zaštitu, koja bi mogla biti u vezi s prijavom nepravilnosti kojima se povređuje javni interes, uključujući i prijavu nepravilnosti koja se odnosi na poduzimanje koruptivnih radnji, kršenje ljudskih prava, kao i zloupotrebu službenih ovlasti ili službenog položaja – navela je Vlada.
Prijava podrazumijeva pisano ili usmeno obavještenje koje sadrži podatke o nepravilnostima, odnosno informacije o saznanjima i okolnostima na osnovu kojih prijavitelj ima razumno uvjerenje da je nepravilnost pokušana, izvršena ili da je u tijeku. Prema Vladinom obrazloženju, termin ‘razumno uvjerenje’ ovdje se odnosi na situaciju kad prijavilac ima opravdan razlog vjerovati u istinitost prijavljenih informacija.
,,Prijava nepravilnosti u Federaciji BiH” je otkrivanje informacija o povredi prava koje se odnosi na sljedeća područja: javnu nabavu, financijske usluge, proizvode i tržišta, sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, sigurnost i usklađenost proizvoda, sigurnost prometa, zaštitu okoliša, zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost, sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja, javno zdravlje, zaštitu potrošača, zaštitu privatnosti i osobnih podataka te sigurnost mrežnih i informacijskih sustava, uključujući iinformacije o korupciji, kršenju ljudskih prava, zloupotrebi službenih ovlasti ili službenog položaja, navedeno je u Nacrtu.
Ovim zakonom se zakonodavstvo Federacije BiH djelimično usklađuje s navedenom direktivom, pri čemu se potpuna usklađenost očekuje u nastavku procesa pridruživanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, obrazložila je Vlada.
