S prvim radnim danom ove godine i Zlatko Knežević otišao je u prijevremenu mirovinu prije isteka navršenih 70 godina života, što je ustavni rok imenovanja članova ovoga Suda. U studenome ove godine u mirovinu odlazi i Seada Palavrić, a sljedeće godine to bi se trebalo dogoditi i s Mirsadom Ćemanom.
U Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine polovinu čine “stranci” – jedna Njemica Angelika Nussberger, švicarska državljanka Helen Keller i Albanac Ledi Bianku, a domaću kvotu popunjava dvoje Bošnjaka Seada Palavrić i Mirsad Ćeman, dok je predsjedateljica Hrvatica Valerija Galić, piše Večernji list BiH.
U devetočlanom sazivu Ustavnoga suda BiH nedostaje dvoje srpskih sudaca i jedan hrvatski kolega iz posve različitih, ali jednako destruktivnih razloga, opstrukcija, manipuliranja i politiziranja. Još u ljeto 2022. kada je Mato Tadić, jedan od najvećih pravnih autoriteta otišao u mirovinu, postali su razvidni razmjeri problema. Osipanje Ustavnoga suda BiH nastavilo se odlaskom u mirovinu srpskog kolege Miodraga Simovića u studenome iste godine.
S prvim radnim danom ove godine i Zlatko Knežević otišao je u prijevremenu mirovinu prije isteka navršenih 70 godina života, što je ustavni rok imenovanja članova ovoga Suda. U studenome ove godine u mirovinu odlazi i Seada Palavrić, a sljedeće godine to bi se trebalo dogoditi i s Mirsadom Ćemanom. Tijekom 2026. godine i trenutačna predsjedateljica po sili zakona napušta Ustavni sud BiH. Navršenih 70 godina života rok je za odlazak u mirovinu stranih sudaca, no oni su u mnogo boljoj poziciji jer će to kod većine uslijediti tek za više od deset godina. No, upravo je njihova uloga problematična za RS, pa predsjednik Milorad Dodik traži njihov odlazak, dok pak s druge strane u Federaciji BiH krajnje destruktivna grupacija SDFA te neodlučna “trojka” doslovno rezultiraju istim učinkom. Nastavi li se s opstruiranjem imenovanja sudaca u Ustavni sud, tako bi se teoretski mogla dogoditi situacija da već krajem godine Ustavni sud BiH ne može odlučivati ni o jednoj apelaciji, pa makar to bila i pitanja osporavanja Ustava Bosne i Hercegovine određenim zakonima, a što bi jedino išlo na ruku vlastima Republike Srpske, ali i federalnoj oporbi. Jedni se pak kunu u državu i patriotizam te istodobno osporavaju imenovanje ustavnoga suca iz Federacije BiH, dok iz Republike Srpske to rade iz posve drugih motiva. Dogodi li se, primjerice, da Seada Palavrić ove godine ode u mirovinu, Mirsad Ćeman sljedeće, a i dalje potraje blokada federalnog Povjerenstva za pripremu izbora te Republika Srpska ostane pri stavu da neće birati suce, tada će Ustavni sud BiH ostati s četiri člana pa neće moći uopće odlučivati ni u malome ni velikome vijeću. Naime, apelacijsku ulogu Sud ima s pet članova kroz veliko vijeće, dok je pak u malome vijeću dovoljno da bude po jedan izabrani domaći sudac kroz parlamentarnu proceduru. “Problem” je što je uloga Ustavnoga suda BiH definirana državnim Ustavom, a rad njegovim unutarnjim pravilnikom. Eventualno bi se i takvu situaciju moglo izbjeći izmjenom Ustava, za što nema nikakvih uvjeta, ili pak novim intervencijama u pravilnik o radu. A upravo su ti potezi, kao i određene odluke ove institucije oko kojih su na suprotnoj strani bili srpski suci, poslužili srpskim vlastima u Banjoj Luci kao alibi za poteze koje su donesene u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Blokada na imenovanje članova Ustavnoga suda iz Republike Srpske uslijedila je nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prije tri godine donio odluku kojom se poljoprivredno zemljište, a time i cjelokupna imovina, stavlja pod nadležnost države.
Nakon što su vlasti Republike Srpske povukle prvi potez blokadom imenovanja nasljednika suca Simovića, iz Ustavnoga suda BiH su donijeli još jednu odluku koja je iritirala srpske vlasti. A ta je da promijene odredbe pravilnika o donošenju odluka unutar Ustavnoga suda BiH. Ova ishitrena odluka uslijedila je nakon više poziva i pritisaka iz nekoliko međunarodnih administracija. Nakon toga uslijedili su pritisci na srpskog suca Zlatka Kneževića, koji se pod tim dojmom i povukao iz Ustavnoga suda BiH. Naime, on je s 1. siječnja ove godine postao bivši član Ustavnoga suda BiH. Zanimljivo je kako se administratori web-stranice Ustavnoga suda BiH do jučer nisu snašli pa se njegovo ime nije moglo naći ni među aktualnim ili pak bivšim članovima ove sudske ustanove.
