Ukupan javni dug BiH na kraju prošle godine iznosio je 13,74 milijarde KM i veći je za 6% nego krajem 2023., piše u podacima Ministarstva financija i riznice BiH. Kako se navodi, u porastu su i vanjski i unutarnji dug.
– Unutarnji dug iznosio je 4,50 milijardi KM i veći je za 11,6% nego 2023. Republika Srpska duguje 2,68 milijardi KM, FBiH 1,82 milijarde KM, a Distrikt Brčko 8,91 milijun KM – stoji u podacima. Tako je vanjski dug na kraju prošle godine iznosio 9,23 milijarde KM i povećan je za oko 3,5% u odnosu na 2023. Vanjski dug RS-a iznosio je 4 milijarde KM, a FBiH 5 milijardi KM. Distrikt Brčko dugovao je 49,9 milijuna KM, a institucije BiH 43,4 milijuna KM. Udio vanjskog duga u BDP-u krajem prošle godine iznosio je 17,2%.
Analiza pokazuje i koliki su dugovi zemalja u regiji. Podaci Ministarstva financija Srbije pokazuju kako je udio javnog duga Srbije u BDP-u krajem prošle godine bio 47,4%. Iz Vlade Crne Gorekažu da je ukupan javni dug na kraju prošle godine iznosio 4,12 milijardi eura (8,06 milijardi KM), odnosno 60,24% BDP-a. Prema podacima Ministarstva financija Hrvatske, konsolidirani dug na kraju četvrtog tromjesečja prošle godine iznosio je 49,28 milijardi eura (96,38 milijardi KM) i bio je manji za 690 milijuna eura na kraju trećeg tromjesečja.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je u izjavi za Nezavisne novine da je za analizu zaduženosti zemalja relevantan podatak o relativnoj zaduženosti, odnosno udjelu javnog duga u BDP-u u odnosu na apsolutnu visinu duga iz dva razloga.
– Prvi se odnosi na činjenicu da udio javnog duga u BDP-u daje uvid u kapacitete određenih država da generiraju prihode za servisiranje javnog duga. Drugi razlog je vezan uz praćenje podataka o relativnoj zaduženosti kroz vrijeme, što omogućuje analizu učinaka zaduženja na gospodarski rast.
Čak i uslijed rasta apsolutnog iznosa duga u određenom razdoblju moguće je da udio duga u BDP-u pada kao rezultat većeg rasta BDP-a u odnosu na rast javnog duga. U tom slučaju se izvodi zaključak o svrsishodnoj upotrebi zaduženja koje je potaknulo gospodarski rast – kazao je profesor Predrag Mlinarević.
