Tri su razloga zbog kojih izaslanici Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH prije tjedan dana nisu željeli ni raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH o izboru članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, pa su napustili sjednicu i tako srušili kvorum. Iz SDA su kazali da je prijedlog kojeg je dostavila Marina Pendeš, antiustavan, diskriminatoran i da se njime ne provode presude Europskog suda za ljudska prava. Ako su ove tvrdnje i točne postavlja se pitanje zbog čega bošnjački izaslanici nisu dopustili raspravu kroz koju bi se provjerila točnost i održivost ovih teza.
Nisu, možda i zbog toga što bi njihov argument o antiustavnosti prijedloga izaslanice Pendeš mogao lako biti oboren. Riječ je, naime, o prijedlogu izmjena Izbornog zakona o kojem se Ustavni sud BiH već izjasnio, s tom razlikom da je iz aktualnog HDZ-ovog prijedloga ovaj put izbačen dio koji se odnosi na izbor izaslanika u federalni i državni dom naroda, a zadržan onaj o izboru članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH.
Podsjetimo, Dom naroda Parlamenta BiH je usvojio izmjene Izbornog zakona BiH o izboru članova Predsjedništva BiH iz FBiH i izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH i Parlamenta BiH, 2022. ali su bošnjački izaslanici pokrenuli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa nakon čega je on upućen pred ustavne sudce, koji su presudili da predložene izmjene Izbornog zakona nisu u suprotnosti s Ustavom BiH i da ne ugrožavaju vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Prijedlog Marine Pendeš u skladu s Ustavom BiH
Dio koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva iz Federacije kojeg je Domu naroda uputila Marina Pendeš, a o kojem bošnjački klub ovaj put nije dozvolio ni raspravu, identičan je prijedlogu o kojem se Ustavni sud BiH prije tri godine već izjasnio pozitivno. U njemu stoji:
(1) Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.
(2) Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(3) Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.
Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačkoneretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) i b) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Niti diskriminira niti dijeli
Argument da je prijedlog izmjena izbornog zakona izaslanice Pendeš antiustavan dakle ne stoji. Što je, međutim, s tvrdnjom da je taj prijedlog diskriminatoran te da uvodi dodatne diskriminacije i podjele.
-Ne vidim smisla mijenjati Izborni zakon ako on unosi nove podjele i dodatnu diskriminaciju. Zašto, primjerice, Hrvat iz HDZ-a ne bi mogao biti biran u Predsjedništvo iz Tuzlanskog kantona? Nećemo dopustiti HDZ-u da amandmane svede na to pitanje, izjavio je predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić obrazlažući zašto ova stranka neće podržati prijedlog izaslanice Pendeš.
Da se Nikšić potrudio pročitati predložene amandmane na Izborni zakon lako bi mogao zaključiti da se i Hrvat, ne samo iz HDZ-a, već bilo koji Hrvat iz F BiH može kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva, uključujući i Željka Komšića (ako se on uopće izjašnjava kao Hrvat). I ne samo kandidirati već i biti izabran ako za njega glasa većina Hrvata u BiH. Ovaj prijedlog ide i korak dalje jer omogućuje svakom punoljetnom građaninu FBiH da bira hoće li glasati za hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva, a jedino što onemogućava je da Bošnjaci dominanto utječu na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Toj antiustavnoj praksi svjedočimo od 2006. od kada je Željko Komšić bošnjačkim glasovima biran, čak četiri puta, za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Što je realno a što nemoguće?
Jedina točna tvrdnja bošnjačkih političara je da prijedlog Marine Pendeš ne predviđa provedbu pet presuda Europskog suda za ljudska prava, koje zahtijevaju da se i oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici hrvatskog i bošnjačkog naroda u FBiH mogu kandidirati za Predsjedništvo BiH. Za takvo što potrebna je izmjena Ustava BiH, što zahtijeva dvotrećinsku većinu u oba doma Parlamentarne skupštine. Takvu većina od potpisivanja Daytonskog sporazuma , dakle, u proteklih 30 godina uspjelo se osigurati samo jednom oko pitanja Distrikta Brčko. Kolike su onda šanse da se ta većina sada ili u skoroj budućnosti ponovo osigura? Procijenite sami.
Jasno je da u ovom trenutku ne postoji mogućnost da se otkloni diskriminacija nešto više od 5 posto Srba i Ostalih koji žve u FBiH, što hrvatski politički predstavnici također podržavaju, kad se stvori parlamentarni kapacitet za to. Postoji, međutim, realna mogućnost da se eliminira diskriminacija pola milijuna Hrvata, samo ako postoji spremnost za to političkih predstavnika Bošnjaka.
Što je prioritetnije?
A kad je riječ o prioritetima, je li logičnije iskoristiti priliku pa otkloniti diskriminaciju jednog cijelog konstitutivnog, što će reći ustavotvornog, državotvornog hrvatskog naroda, jednog od tri konstituenta, stuba BiH ili ne učiniti ništa i čekati da se počne rušiti i taj stub zajedničke nam kuće.
Bošnjačke stranke i njihovi izaslanici u Domu naroda Parlamenta BiH trebali bi o ovome razmisliti prije nego prijedlog izaslanice Pendeš odnosno kluba Hrvatskog naroda, ponovo dođe pred Dom naroda Parlamenta BiH. A hoće, kako je najavljeno, već na sljedećoj redovitoj sjednici ovog parlamentarnog doma
