viteski.ba logo
Zrak u vitezu
OGLAS
Vrijeme objave: 22.04.24 @ 21:53
OGLAS

U Bosni i Hercegovini u protekloj godini uvezeno je 14 puta više meda nego što je izvezeno. Za pčelare ovo nije neočekivana situacija, pogotovo kada se uzme u obzir da na stanju ima isto toliko zaliha.

Obrenija Drapić iz Trebinja bavi se proizvodnjom meda 20 godina. Razočarana je viješću da je u protekloj godini uvezeno 14 puta više meda nego što je izvezeno.

OGLAS

,,Mislim da mi imamo dovoljno pčelara da ne bismo trebali uvoziti med, s tim da ne pričamo o kvaliteti. Ne može se porediti uvozni med s hercegovačkim medom. U Hercegovini ne postoji med koji ne valja. Tu je puno ljekovitog bilja u šumama, svega ima”, ističe Obrenija Drapić, proizvođačica meda iz Trebinja.

OGLAS

Za pčelare je ovo, nažalost, dobro poznata situacija. Dok uvoz meda cvjeta, domaći pčelari svoj med ne mogu prodati i zalihe se gomilaju. Uvozni lobiji ne sjede prekršenih ruku.

OGLAS

,,Interesne skupine i kad kažemo iz našeg okruženja znamo nekakve cijene na tržištu po kojima se uvozi i što se uvozi. Ja bih samo dao jedan komentar – samo pčela proizvodi med, a ovo je puno upitnih stvari. Što se nalazi u trgovačkim lancima, je li to med ili slatki namaz ili nešto drugo”, pojašnjava Boras Kvesić, predsjednik saveza udruga pčelara u HNŽ-u.

Kao i ostale grane poljoprivrede, tako se i pčelarstvo susreće s brojim problemima. Iako se u Federaciji BiH  donosi nova strategija za poljoprivredu, i dalje je, čini se, nejasno  što se želi od domaćeg proizvoda. Nismo naučili lekciju iz 2020.godine u vrijeme pandemije kada se i praktično pokazala nužnost domaće proizvodnje

,,U kakvom stanju je hrana i što je značila domaća proizvodnja, i u kakvoj smo se situaciji našli kao država, i ako se od tada nije prepoznalo, a izgleda da pčelarstvo nije prepoznato kao glava poljoprivrede, da se u njoj ne mogu naći mlađi pčelari”, dodao je Kvesić.

Iako se očekuje manja količina meda, cijena bi se trebala kretati od 25 do 30 maraka. Hercegovački medari svoj med izvoze u arapske zemlje.

,,Ali to su male količine, zakonska regulativa je nezgodna, traže se mnogi uvjeti gdje mali pčelari ne mogu izaći na tržište. Zakon je tu dosta strog, trebaju veteranski brojevi, mnogo uvjeta za punionice meda, a onda većina prodaje ide na kućni prag, izvoz je vrlo slab”, zaključio je Kvesić.

Borba protiv patvorenog meda jedna je od ključnih obveza, ne samo pčelara nego i vlasti. Pretjeran uvoz samo je još jedan problem s kojima se susreću proteklih godina.

OGLAS
OGLAS
Oglasi
LM