U posljednjih nekoliko godina BiH sve više postaje zemlja ne samo iseljavanja već i useljavanja radne snage, posebno u sektorima gdje postoji izražen nedostatak domaćih radnika. Strani radnici dolaze uglavnom iz azijskih i istočnoeuropskih zemalja, kao što su Nepal, Turska, Bangladeš, Srbija i Filipini. Njihova prisutnost najizraženija je u građevinarstvu, ugostiteljstvu, proizvodnji i uslužnim djelatnostima. I dok bh. radnici koji odlaze na rad u inozemstvo sa sobom odvode i obitelji, stranci koji dolaze raditi u BiH dovode svoje. Spajanje obitelji prošle je godine bilo među glavnim razlozima za odobravanje privremenog boravka.
Dolazak većeg broja stranih radnika iz zemalja kao što su Nepal, Bangladeš, Filipini i Turska unosi novu dimenziju multikulturalnosti zemlji. Očigledno da državljani BiH odvode cijele obitelji u zapadnu Europu, dok, s druge strane, radnici iz Turske i Indije nastoje u BiH, ali i u zemlje regije, dovesti članove svoje obitelji. – Neke od tih obitelji će i ostati ovdje, kao što su se i neki naši državljani zaposlili u Njemačkoj, Austriji, Italiji i tamo odveli svoje obitelji. Neki su odlučili i ne vratiti se te tamo ostati živjeti s djecom i suprugama koje su odveli. Sve su to slični scenariji. Zemlje Zapada već su desetljećima odredišta gdje odlaze obitelji s Balkana, istočne Europe, ali i Dalekog istoka. To je uvelike promijenilo sliku Europe. Domicilnog je stanovništva sve manje, dok se broj stranaca povećava. Amazing Maps je na osnovi podataka Eurostat IFSA PGACCPM izradio kartu koja prikazuje udio osoba od 15 do 29 godina s dvoje roditelja rođenih u zemlji u različitim europskim državama. Karta koristi shemu boja za prikaz udjela u različitim rasponima. Zemlje obojene tamnocrvenom bojom imaju udio manji od 50%, dok zemlje obojene tamnozelenom bojom imaju udio veći od 90%. Hrvatska je obojena svjetlozelenom bojom, što znači da je udio osoba s dvoje roditelja rođenih u zemlji između 75% i 90%, dok je BiH obojena tamnozelenom bojom i ima udio veći od 96 posto. Očigledno je da je u državama koje su desetljećima uvozile radnu snagu došlo do drastičnije promjene demografske slike. Jedan od glavnih razloga angažiranja stranih radnika u BiH je nedostatak kvalificirane i nekvalificirane radne snage u zemlji. Veliki broj mladih i radno sposobnih ljudi napušta BiH u potrazi za boljim životnim uvjetima u zemljama EU-a. Poslodavci u BiH, suočeni s kroničnim nedostatkom radnika, sve češće pribjegavaju uvozu radne snage kako bi održali poslovanje i konkurentnost. Iako dolazak stranih radnika može pomoći bh. ekonomiji, on donosi i određene izazove. BiH se posljednjih godina suočava s izraženim demografskim izazovima – starenjem populacije, niskom stopom nataliteta i masovnim iseljavanjem mladih. U tom kontekstu sve češći dolazak stranih radnika predstavlja ne samo ekonomski već i demografski fenomen koji bi u budućnosti mogao znatno promijeniti strukturu stanovništva zemlje. Tradicionalno, struktura stanovništva BiH oblikovana je tijekom povijesti složenim odnosima među konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima – kao i ostalima. Međutim, dolazak većeg broja stranih radnika iz zemalja kao što su Nepal, Bangladeš, Filipini i Turska unosi novu dimenziju multikulturalnosti. Iako trenutačno čine mali postotak ukupnog stanovništva, njihov kontinuirani dolazak, mogući ostanak i eventualno zasnivanje obitelji mogu dugoročno utjecati na etničku, vjersku i kulturnu sliku zemlje. Jedni u dolasku stranih radnika vide priliku za demografsku revitalizaciju – popunjavanje radno aktivnog stanovništva, povećanje broja rođenih i doprinos razvoju. Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog moguće demografske zamjene – strah da bi domaće stanovništvo moglo postati manjina u vlastitoj zemlji ako se aktualni trendovi iseljavanja i uvoza radne snage nastave.
BiH će u idućoj godini povećati kvotu za strane radnike na 7427 radnih dozvola. Prema odluci o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za 2026. godinu, 4500 radnih dozvola odnosi se na bh. entitet FBiH, a 2000 na RS, dok Distriktu Brčko pripada 927 radnih dozvola. Kvota obuhvaća produljenje postojećih i izdavanje novih radnih dozvola. Od ukupnog broja, 2350 dozvola predviđeno je za produljenje (1500 za FBiH, RS 500, Distrikt Brčko 350), dok će, kada je riječ o novom zapošljavanju, BiH moći primiti 5077 novih stranih radnika. Najveća kvota ponovno pripada FBiH s 3000 dozvola, zatim RS-u s 1500 i Distriktu Brčko s 577 dozvola. Iz službenih podataka jasno se vidi da se povećanje u broju novih dozvola bilježi u FBiH i Distriktu Brčko, dok se isti broj zadržao za RS. O potrebi uvoza strane radne snage poslodavci u oba bh. entiteta upozoravaju dulje vrijeme i prema njihovim procjenama u BiH nedostaje između 30.000 i 40.000 radnika, dok, s druge strane, službeni podaci pokazuju da je u BiH više od 310.000 registriranih nezaposlenih. Glavni bazen radne snage za Bosnu i Hercegovinu dolazi iz središnje Azije, odakle se uvozi 90 posto radnika. Najveći dio kvalitetne radne snage koji smo mi imali, odškolovane i koja je radila, otišao je iz ove zemlje u EU. Ne odlazi se samo zbog male plaće. Odlazi se zbog političkog ambijenta, nesigurnosti u izgradnju svoje budućnosti, a i zbog standarda, odnosno boljih uvjeta rada u EU. Naš kadar iznimno je cijenjen u inozemstvu. Nama je problem uvesti kvalitetnu radnu snagu. Možete sada reći bilo kome u EU: – Dobit ćete veću plaću, vratite se. Vjerujte da se dobar dio njih, najveći dio, neće vratiti. Jer nije stvar samo u visini plaće, sad je to postala stvar sigurnosti življenja, okruženja u kojem se živi, odnosno mogućnosti da čovjek može normalno razvijati sebe i obitelj u ovom ambijentu.
