Iako poslodavci već neko vrijeme upozoravaju da im kronično nedostaje odgovarajuće radne snage te se sve veći broj njih odlučuje na uvoz radnika iz inozemstva, više od 100 tisuća osoba u Bosni i Hercegovini na posao čeka dulje od dvije godine, piše Večernji list BiH.
U prvom tromjesečju 2023. godine, od ukupnog broja nezaposlenih osoba, njih 43 tisuće ili 23,7 posto tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, dok je 29 tisuća ili 16 posto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i dulje iznosio je 109 tisuća ili 60,3 posto – navodi se u dokumentu Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine “Anketa o radnoj snazi” koja je provedena u prvom tromjesečju, tj. u razdoblju siječanj – ožujak 2023. godine. Navedeni podaci pokazuju kako su u ovoj zemlji obrazovna politika i tržište rada daleko od usklađenosti. U spomenutom dokumentu dalje se navodi kako najveći postotak u obrazovnoj strukturi osoba izvan radne snage imaju osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem, njih čak 49,6 posto, zatim slijede osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom, 44,6 posto, i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem i doktoratom – 5,9 posto. – Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje da 69,6 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem – 15,2 posto i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem i doktoratom – 15,2 posto – stoji u navedenom dokumentu Agencije za statistiku BiH. Tijekom navedenog razmatranog razdoblja, od ukupnog broja nezaposlenih osoba, 64,2 posto osoba pripadalo je starosnoj skupini od 25 do 49 godina, zatim 20,9 posto starosnoj skupini od 50 do 64, 14,6 posto starosnoj skupini od 15 do 24 godine i 0,2 posto imalo je 65 i više godina. Inače, kako stoji u objašnjenju na osnovi podataka prikupljenih anketom o radnoj snazi, vrši se praćenje, mjerenje i ocjenjivanje ekonomskih i društvenih kretanja u Bosni i Hercegovini. Glavni cilj ankete o radnoj snazi je dobivanje podataka o trima osnovnim, međusobno isključivim kontingentima stanovništva: zaposlenih, nezaposlenih i osoba izvan radne snage. Kada je riječ o zaposlenima, anketa o radnoj snazi registrira njihov profesionalni status (samozaposlenici, zaposlenici i pomažući članovi), oblik vlasništva u kojem rade, prava koja ostvaruju na poslu, zanimanje i djelatnost, broj radnih sati itd.
U slučaju nezaposlenih osoba anketa o radnoj snazi ispituje metode traženja posla, duljinu traženja posla, prethodno radno iskustvo itd.
Osim navedenih kategorija, istražuju se i demografske, socioekonomske, obrazovne i druge karakteristike stanovništva. Inače, anketa o radnoj snazi u Bosni i Hercegovini provodi se kontinuirano prema novoj, redizajniranoj metodologiji usklađenoj s novom regulativom Europskog parlamenta i Vijeća, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2021. godine. Anketa o radnoj snazi provedena je na uzorku koji je u prvom tromjesečju 2023. godine obuhvatio 10.716 kućanstava. Anketirani su svi rezidentni članovi privatnih kućanstava. U cilju usklađivanja s EU regulativama i zahtjevima Eurostata, od 2020. godine provodi se postupak kalibracije pondera prema procjenama stanovništva po petogodišnjim starosnim skupinama i spolu.
