Transparency International u BiH objavio je analizu prema kojoj više od polovine prijava za korupciju završava naredbom o nesprovođenju istrage, dok se gotovo 30 posto obustavi nakon pokretanja postupka.
Najnovija analiza procesuiranja korupcije pred sudovima i tužiteljstvima u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu, zasnovana na službenim podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, pokazuje i pad udjela prijava za korupcijska kaznena djela sa 5,2 na 5,05 posto ukupnog broja prijava, iako ukupan broj kaznenih prijava raste.
Istovremeno, broj prijava visoke korupcije tokom prethodne godine manji je za 30 posto u odnosu na 2023. i 2024. godinu. U tekstu se navodi da dugogodišnja stagnacija reformi, zarobljenost institucija i izostanak procesuiranja velikih korupcijskih afera dodatno urušavaju povjerenje građana u pravosuđe.
Kao pokazatelj pogoršanja stanja ističe se pad broja istraga za korupcijska kaznena djela sa 618 u 2016. na 359 u 2025. godini, što predstavlja smanjenje od 43 posto u posljednjem desetljeću.
Pad broja otvorenih istraga posebno je izražen u tužiteljstvima Federacije BiH i Brčko distrikta, dok visok udio obustavljenih istraga, 28,5 posto, upućuje na ozbiljne probleme u prikupljanju dokaza i ograničenu sposobnost pravosuđa da se suprotstavi korupciji.
Kada je riječ o optužnicama, samo 1,4 posto svih optužnica podignutih u 2025. odnosi se na korupciju, a od 144 optužnice za korupcijska kaznena djela tek pet, odnosno 3,4 posto, odnosi se na visoku korupciju.
Analiza pokazuje i da je među 28 sudskih odluka u predmetima visoke korupcije doneseno 17 osuđujućih presuda, dok gotovo 40 posto čine oslobađajuće ili odbijajuće odluke. Kod ostalih korupcijskih kaznenih djela udio oslobađajućih i odbijajućih presuda iznosi oko 28 posto.
Dodatno, kaznena politika ostaje blaga: 43 posto osuđenih za korupciju dobiva uvjetne kazne, dok se zatvorska kazna izriče u manje od polovine slučajeva.
TI BiH upozorava da je hitno potrebno unaprijediti rad tužiteljstava i sudova, poboljšati kvalitet istraga i optužnica te uvesti strožiju kaznenu politiku. Organizacija navodi i da bez većeg stupnja transparentnosti i depolitizacije pravosuđa nije realno očekivati povratak povjerenja građana u institucije i ozbiljniji napredak u suzbijanju korupcije.
