Objava zamjenika ministra obrane BiH Slavena Galića o radu Predsjedništva BiH i političkoj ravnopravnosti Hrvata izazvala je reakcije i među stanovnicima Viteza i Središnje Bosne.
Posebno su se u njegovim navodima prepoznali dijelovi Viteza, ali i gotovo cijela Središnja Bosna, gdje se pitanje političkog predstavljanja hrvatskog naroda godinama doživljava kao jedno od ključnih političkih pitanja, piše Viteški.ba.
Galić je u objavi naveo niz odluka i postupaka Predsjedništva BiH za koje smatra da nisu odraz volje hrvatskog naroda – od izostanka potpore obilježavanju postrojbi HVO-a i posjeta mjestima stradanja Hrvata, preko odnosa prema osobama optuženima pred Haškim tribunalom za zločine nad Hrvatima, do izostanka posjeta lokalnim zajednicama u kojima većinski žive Hrvati.
Posebno je u Središnjoj Bosni snažno odjeknuo navod o izostanku posjeta mjestima na kojima su stradali Hrvati. U tom kontekstu, među primjerima se ističe izostanak dolaska na spomen-obilježja na kojima se odaje počast hrvatskim žrtvama, poput Osmice, Križančeva Sela, Buhinih Kuća. No, pitanje odnosa prema hrvatskim žrtvama i hrvatskim zajednicama ne završava samo na Vitezu i njegovoj neposrednoj okolici. Sličan osjećaj prisutan je i šire u Središnjoj Bosni i među Hrvatima u drugim dijelovima BiH – od Busovače, Novog Travnika, Uskoplja, Vareša, Travnika, Bugojna, Žepča, Zenice, Kaknja. Upravo zato Galićeva poruka nije doživljena samo kao politički komentar, nego kao pitanje koje se izravno tiče brojnih hrvatskih zajednica koje godinama očekuju jednak odnos institucija države prema svim žrtvama i svim konstitutivnim narodima.
Istaknuo je i, kako navodi, zaustavljanje i opstrukcije izgradnje Koridora Vc kroz područja u kojima većinski živi hrvatski narod.
„To nije demokracija. To je ozbiljno odstupanje od načela demokratskog predstavljanja“, poručio je Galić, upozoravajući da bi nastavak prakse u kojoj većina bira političke predstavnike drugog konstitutivnog naroda mogao dodatno produbiti političke podjele i nepovjerenje.
Upravo su te poruke odjeknule u Središnjoj Bosni, gdje pitanje stvarne političke jednakopravnosti Hrvata ostaje posebno osjetljivo.
Galić zaključuje kako Hrvati u BiH moraju imati pravo sami birati svoje predstavnike jer, kako ističe, bez stvarne političke jednakopravnosti nema ni stabilne Bosne i Hercegovine.
Podsjećanja radi, ove godine održavaju se Opći izbori u Bosni i Hercegovini, a izbori ponovno otvaraju pitanje političkog predstavljanja i mogućnosti da građani sami odluče kome će dati svoje povjerenje.
Za hrvatski narod u BiH to je prilika da svojim glasom odluči tko će ga predstavljati, ali i da se kroz izborni proces promijeni politički odnos prema pitanjima koja su godinama opterećivala hrvatske zajednice.
Upravo zato izbori nisu samo pitanje političkih mandata. Oni su prilika da se pokaže postoji li spremnost za promjenu odnosa prema hrvatskom narodu, njegovim žrtvama, lokalnim zajednicama i njegovom pravu na stvarnu političku ravnopravnost.
