Više od 600.000 građana napustilo je BiH u posljednjih deset godina, pokazuju neslužbeni podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Broj osoba koje su napustile zemlju raste iz godine u godinu. Zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresirano čak 51,3 posto mladih. Prema podacima Eurostata, 2023. se u zemljama Europske unije nalazilo oko 10.000 državljana BiH koji su podnijeli zahtjev za azil. Međutim, broj odobrenih zahtjeva je jako mali i ti ljudi se dobrovoljno ili prisilno vraćaju u zemlju.
Pa je tako 2022. godine iz EU-a u BiH deportirano 627 osoba, od toga 283 maloljetnika. Deportirani su jer nisu imali radne i boravišne dozvole ili vize ili im nije odobren azil. U 2022. godini najviše državljana BiH deportirano je iz Njemačke, i to 577, što i ne čudi s obzirom na to da je za većinu bh. građana upravo Njemačka obećana zemlja. Slijedi Francuska, iz koje je deportirano 15 bh. državljana, te Švicarska, koja ih je deportirala 11. Iz Švedske je deportirano osam osoba, a Austrije pet. Hrvatska, Slovenija, Italija, Crna Gora i Belgija deportirale su po jednu osobu iz BiH, a Srbija i Nizozemska po dvije. U BiH su u 2023. godini po osnovi sporazuma o readmisiji vraćena 402 domaća državljanina, a najveći broj iz Njemačke, i to čak 326 osoba. U izvješću o prihvatu i integraciji državljana BiH koji se vraćaju u BiH po osnovi sporazuma o readmisiji za 2023. godinu navedeno je da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaprimilo najavu povratka za 374 osobe. Osim Njemačke, na drugom mjestu po najvećem broju readmisiranih državljana BiH nalazi se Francuska, iz koje su vraćene 22 osobe. Iz Švicarske je readmisirano devet državljana BiH, a iz Švedske njih šest. Po dvije osobe vraćene su iz Španjolske, Grčke, Belgije te Crne Gore, dok je iz Austrije, Italije i Srbije readmisiran po jedan državljanin BiH – navedeno je u izvješću. Kada se pogleda struktura readmisiranih državljana BiH prema mjestu posljednjeg prebivališta ili mjestu rođenja, u FBiH je vraćeno najviše državljana, i to njih čak 289. U Republiku Srpsku vraćene su 54 osobe, u Distrikt Brčko njih 25, dok u promatranom razdoblju nadležni nisu mogli utvrditi posljednje mjesto prebivališta za jednu osobu. U spomenutom izvješću je navedeno da kada je struktura readmisiranih državljana BiH u pitanju, a koji su zatražili asistenciju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, važno je naglasiti da se radi uglavnom o osobama iz najranjivijih kategorija. – Riječ je uglavnom o kroničnim bolesnicima, starijim osobama, ovisnicima o psihoaktivnim supstancijama, pripadnicima nacionalnih manjina – Romima, kao i osobama s lošom socioekonomskom anamnezom – navedeno je u izvješću.
Međutim, ima i onih koji ne čekaju deportacije, odlučuju se na dobrovoljni povratak. Istina, takvih je manje. Dok se na europskim granicama vode političke bitke oko migracija, Bosna i Hercegovina bilježi sve manji broj svojih državljana koji se odlučuju na dobrovoljni povratak kući – tiho, bez reflektora i najčešće neopaženo u domaćem javnom prostoru. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), od 2015. do 2024. godine, objavila je Buka, ukupno 1663 državljanina BiH vratila su se u zemlju kroz programe dobrovoljnog povratka. Ovi programi, koje IOM provodi u suradnji s vladama zemalja domaćina, nude logističku i financijsku pomoć onima koji se odluče napustiti zemlju u kojoj su boravili, najčešće nakon odbijene azilne prijave ili iscrpljivanja svih zakonskih mogućnosti boravka. Najviše povrataka registrirano je 2017. i 2022. godine, no najnoviji podaci iz 2024. godine upućuju na dramatičan pad interesa za ovaj program. Pa je tako 2017. godine, kad se u BiH vratilo njih najviše, Njemačka nudila 3000 eura onima koji su se željeli dobrovoljno vratiti u svoju domovinu. Samo 33 bh. državljanina vratila su se ove godine – čak 73 posto manje nego 2023., kada ih je bilo 124. Iako se broj povratnika smanjuje, struktura onih koji se vraćaju ostaje slična: u 2024. godini 20 muškaraca i 13 žena, pretežito u dobi od 18 do 35 godina (57%), odlučilo je spakirati kovčege i vratiti se u Bosnu i Hercegovinu. Zemlje iz kojih se najviše ljudi vraća nisu iznenađenje – Njemačka prednjači sa 70% svih povrataka u proteklom desetljeću, iz ove zemlje vratile su se 1164 osobe. Slijede je Nizozemska (13%) s 209 osoba, Austrija (6%) sa 102 osobe, Belgija i Švicarska (po 3%) s po 55 osoba. Ipak, 2023. donijela je neobičan podatak: najveći broj povratnika (15 osoba) zabilježen je iz – Sudana.
