Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su cijene od 2005. do 2025. godine porasle 59,4 posto, dok je hrana poskupjela čak 101 posto.
U posljednjih deset godina rast cijena bio je znatno izraženiji nego u prethodnom desetljeću. Ono što je 2005. godine koštalo 100 KM, prošle godine je u prosjeku koštalo 159 KM, dok je za istu košaricu hrane trebalo izdvojiti čak 201 KM. To pokazuju izračuni na temelju podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Inflacija, odnosno rast cijena, smanjuje vrijednost novca jer se za isti iznos s vremenom može kupiti sve manje proizvoda i usluga. Konvertibilna marka u odnosu na euro vrijedi isto otkako je uvedena, zahvaljujući fiksnom tečaju, ali njezina kupovna moć u trgovinama znatno je manja nego prije dva desetljeća.
Za 100 KM danas možemo kupiti znatno manje
Za 100 KM se 2025. godine moglo kupiti otprilike onoliko koliko se 2005. moglo kupiti za 63 KM. Razlika je još izraženija kada je riječ o hrani: za 100 KM prošle godine moglo se kupiti onoliko koliko je 2005. godine koštalo 50 KM.
Drugim riječima, za dva desetljeća inflacija je smanjila kupovnu moć novca za više od trećine, dok je kod hrane prepolovila vrijednost istog iznosa.
Poskupljenja izraženija u posljednjih deset godina
Cijene nisu rasle jednakim tempom tijekom cijelog promatranog razdoblja. Od 2005. do 2015. godine ukupno su porasle 22,1 posto, dok je hrana poskupjela 27,8 posto.
U sljedećem desetljeću, od 2015. do 2025. godine, opći rast cijena iznosio je 30,6 posto, a hrana je poskupjela čak 57,6 posto. Hrana je jedna od najvažnijih stavki u kućnom proračunu, jer na nju odlazi značajan dio potrošnje kućanstava. Zbog toga rast cijena prehrambenih proizvoda posebno pogađa građane.
Trend se nastavio i prošle godine. U 2025. godini cijene su u prosjeku porasle četiri posto, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupjeli osam posto.
Zašto se podaci prate od 2005. godine?
Iako je konvertibilna marka puštena u optjecaj 1998. godine, podaci o cijenama za cijelu Bosnu i Hercegovinu na jedinstven način prate se tek od 2005. godine. Agencija za statistiku BiH prve rezultate takvog praćenja objavila je sredinom 2007. godine.
Cijene u ranijem razdoblju nisu praćene na isti način u cijeloj državi, zbog čega podaci nisu usporedivi s kasnijim statistikama.
Njihovo povezivanje s novijim podacima moglo bi stvoriti privid preciznosti, iako rezultati ne bi bili dovoljno pouzdani. Zbog toga se analiza odnosi na razdoblje od 2005. do 2025. godine, za koje postoje usporedivi podaci.
Kako je izračunat rast cijena?
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u godišnjim biltenima uspoređuje cijene s odabranom baznom godinom, koju povremeno mijenja. Zbog toga su za izračun ukupnog rasta cijena povezani podaci iz tri njezina biltena.
Prema tim podacima, cijene su od 2005. do 2010. godine porasle 17,7 posto, od 2010. do 2015. godine 3,7 posto, a od 2015. do 2025. godine 30,6 posto.
Kada se ova razdoblja povežu, dobiva se ukupno poskupljenje od 59,4 posto za dva desetljeća.
Podaci tako pokazuju da je novac, unatoč stabilnom tečaju konvertibilne marke prema euru, izgubio značajan dio kupovne moći, a posebno je izražen rast cijena hrane, koja predstavlja neizostavan dio svakodnevnih troškova građana.
