Prošlo je više od šest mjeseci, a Bosna i Hercegovina još uvijek nema usvojen državni proračun. Institucije međusobno prebacuju odgovornost, dok svi javno tvrde da se zalažu za njegovo donošenje. U konačnici, najveći teret ove neodgovornosti snose građani.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 13. lipnja odbilo prijedlog proračuna koji je predložio ministar financija i trezora BiH, Srđan Amidžić. Članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić nisu prihvatili da se 200 milijuna KM iz dobiti Centralne banke BiH iskoristi za isplatu duga slovenskoj tvrtki Viadukt, prema arbitražnoj presudi koju je izgubila Republika Srpska, prenosi BHRT.
“Prijedlog proračuna koji Predsjedništvo drži kod sebe, iz samo njima znanih razloga, nije upućen u daljnju proceduru. Mislim na kolege Bećirovića i Komšića. Taj prijedlog sadrži iznos potreban za podmirenje dugovanja po arbitražnoj presudi. Nije pitanje ima li novca, već treba li se isplatiti na ovaj način”, rekao je Amidžić.
Prema riječima dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Marinka Čavare, odgovornost je jasna – Predsjedništvo BiH treba objasniti zašto proračun još nije predložen. “Mislim da je suvišno pitati tko je odgovoran. Gdje je proračun? U Predsjedništvu. Ustavom su ovlašteni predložiti ga, a to su trebali učiniti odavno”, izjavio je Čavara.
Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, ističe kako proračun neće biti usvojen pod uvjetima koje je iznio ministar Amidžić. “Ne znam na koji proračun misli Amidžić, niti iz kojih sredstava planira tu isplatu. Očigledno predviđa da se to učini iz dobiti Centralne banke, na štetu Federacije. To neće proći. Ako ima neki novi prijedlog, nije nam ga iznio”, rekao je Konaković.
Analitičari su suglasni da politička blokada najviše šteti građanima i funkcionalnosti države. Bez osobne odgovornosti pojedinaca, smatraju, promjena neće biti. “Moramo pronaći snagu i političku volju za dogovor. Novca za proračun ima, nije to problem. Proračun se može usvojiti, ali moramo odvojiti političke sporove od osnovnog funkcioniranja države”, poručuje sveučilišni profesor Željko Rička.
“Osobno smatram da se mora uvesti red u rad institucija. Oni koji primaju plaću, a ne obavljaju svoj posao, moraju snositi posljedice”, naglašava ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Politička analitičarka Ivana Marić ocjenjuje da bh. političari imaju naviku očekivati da netko drugi rješava njihove probleme.
“Političari u BiH navikli su da netko drugi riješi njihove sukobe – ovoga puta računaju da će to učiniti visoki predstavnik. Pokazali su da im nije stalo do države, osobito akterima iz Republike Srpske, kojima je važnije ostvariti vlastite ciljeve nego omogućiti funkcioniranje institucija”, kaže Marić.
U travnju je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojim je omogućeno povećanje plaća državnim službenicima – no ne i izabranim političarima. Ipak, zbog nepostojanja novog proračuna, državna administracija i dalje prima plaće prema starom iznosu.
