Tijekom prošle godine stanovnik BiH odnosno Federacije BiH trebao je izdvojiti za jedan proizvod u prosjeku 14,9 posto više novca nego godinu dana ranije, piše Večernji list BiH.
Hoće li biti stabilizacije
Naime, prema podacima iz dokumenta Makroekonomski pokazatelji po županijama Federacije BiH za prošlu godinu, godišnji indeks potrošačkih cijena (CPI) u Federaciji BiH u prošloj godini iznosio je 114,9, što znači da su cijene u prosjeku porasle za 14,9 posto u odnosu na godišnji prosjek prethodne godine.
Ako promatramo prosinac prošle godine u odnosu na prosinac prethodne godine, cijene su porasle za čak 15,7 posto, što predstavlja godišnju inflaciju. – Analizom potrošačkih cijena u Federaciji BiH u prošloj godini može se zaključiti kako je najveći rast cijena registriran u djelatnosti prijevoza (24,8 posto), hrane i bezalkoholnih pića (21,6 posto) i djelatnostima stanovanja, vode i električne energije (19 posto), dok je smanjenje cijena zabilježeno u odjeljku odjeće i obuće za 6,6 posto i komunikacija za 0,1 posto u odnosu na prethodnu godinu – navodi se u spomenutom dokumentu.
Dalje se navodi kako je indeks potrošačkih cijena u prošloj godini zadržao istu strukturu kao i 2021. godine, dok su na kretanje ukupnih cijena najviše utjecale promjene cijena hrane i bezalkoholnih pića (s udjelom od 34,3 posto), stanovanja, vode, plina i drugih energenata (s udjelom od 15,5 posto) i prijevoza (s udjelom od 13,3 posto). Situacija bi se u idućem razdoblju trebala stabilizirati, barem kada su u pitanju cijene hrane, ako je suditi po događajima na međunarodnom tržištu. Riječ je prvenstveno o proizvodima od žitarica, riži, mlijeku, šećeru i ulju.
Međunarodni čimbenici
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), referentni indeks međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda ponovno je pao u lipnju ove godine, predvođen padom cijena svih glavnih žitarica i većine vrsta biljnih ulja. Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda govore kako je indeks cijena hrane FAO, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se uobičajeno trguje, u lipnju u prosjeku iznosio 122,3 boda, što je pad od 1,4 posto u odnosu na svibanj i 23,4 posto u odnosu na svoj vrhunac u ožujku prošle godine. FAO indeks cijena biljnog ulja pao je za 2,4 posto u odnosu na mjesec prije. FAO indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 0,8 posto u lipnju, predvođen nižim svjetskim cijenama sira. Kada je riječ o žitaricama, FAO indeks cijena žitarica u razdoblju od mjesec dana, odnosno od svibnja do lipnja, pao je za 2,1. Međunarodne cijene pšenice pale su za 1,3 posto.
Međunarodne cijene riže pale su za 1,2 posto zbog smanjene potražnje za neindica sorte i naporima Pakistana da privuče izvoznu prodaju. Međunarodne kotacije krupnih žitarica u lipnju smanjene su za 3,4 posto, uglavnom zbog povećanih zaliha kukuruza iz tekućih žetvi u Argentini i Brazilu i poboljšanim izgledima proizvodnje u ključnim proizvodnim područjima Sjedinjenih Američkih Država.
U izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda predviđa se kako će svjetska proizvodnja žitarica postići rekord u ovoj i idućoj godini. FAO je povećao prognozu globalne proizvodnje žitarica za ovu godinu na 2,819 milijardi tona, što ukazuje na povećanje od 1,1 posto u odnosu na prošlu godinu.
