Zbog snježnih padalina pojedini gradovi i sela širom BiH danima su odsječeni od civilizacije, a gorski spasioci i pripadnici civilne zaštite su se i tokom vikenda probijali do starijih i bolesnih, dostavljajući im lijekove i hranu.
Deseci tisuća domaćinstava dane su proveli bez struje i vode, a mnoga su ostala i bez ikakvih veza sa svijetom. – Sustav je nesvrsishodan i nedjelotvoran. Mislim da će takav biti sve dok vlast i ljudi uključeni u sustav zaštite i spašavanja ne shvate da civilna zaštita predstavlja zaštitu ljudi, okoliša i imovine i da se ona, uz korištenje snaga i opreme, mora baviti planiranjem ovakvih događaja i pripremom za odgovor na njih. Očito misle da je to institucija koja to ne treba da radi, već su tu, pa koliko mogu da urade, a ako ništa i ne urade, nitko neće tražiti odgovornost – kaže profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić.
Svaka prirodna katastrofa pokazuje da nemamo dobro opremljene strukture CZ na lokalnoj razini i da su na njihovom čelu ljudi koji ne razumiju njenu ulogu i značaj. – Nekada se radilo s grtalicama koje su vukli konji, pa se uspijevalo, uz dobru koordinaciju, održavati prohodnost putova. Ljudi su izlazili pa lopatama čistili, ako ništa drugo ne može. Taj sustav samozaštite se urušio, jer ni svijest građana nije na tom nivou pa da shvate da treba da se organiziraju i pomognu sebi. I to opet treba raditi CZ, da bude predvodnik ovakvih aktivnosti – ističe Kržalić.
