Iako federalni zakon predviđa oslobađanje žrtava obiteljskog nasilja od troškova postupaka pred institucijama zaštite, žene u Mostaru i dalje se suočavaju s naknadom od 300 KM za obvezno posredovanje prije razvoda braka. Udruga Dignitet pokrenula je inicijativu za ukidanje ove financijske prepreke.
Žene koje pokušavaju izaći iz nasilnih bračnih zajednica u Mostaru suočavaju se s dodatnom preprekom – troškom od 300 konvertibilnih maraka za postupak posredovanja koji prethodi razvodu braka. Iako novi federalni zakon predviđa oslobađanje žrtava nasilja od plaćanja troškova postupaka pred nadležnim institucijama zaštite, u praksi se ova naknada i dalje zahtijeva. Na problem je upozorila mostarska Udruga građana Dignitet, koja je pokrenula inicijativu za oslobađanje žrtava obiteljskog nasilja od plaćanja troškova obveznog posredovanja.
“Prvo treba platiti i popuniti zahtjev u kojem je točno navedeno da je potrebno uplatiti 300 maraka. Smatramo da je to vrlo pogrešan pristup i da je u suprotnosti sa samim novim Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji”, kazala je za FTV Edisa Demić, direktorica Udruge Dignitet. U Dignitetu ističu kako je riječ o ozbiljnoj prepreci, osobito za žene koje nemaju vlastite prihode ili su financijski ovisne o nasilnom partneru. Pravni temelj za oslobađanje od plaćanja već postoji u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama Federacije BiH, donesenom 2025. godine.
“Članak 13. stavak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji Federacije Bosne i Hercegovine iz 2025. godine propisuje da su žrtve nasilja u obitelji oslobođene plaćanja naknada u svim postupcima pred institucijama subjekata zaštite”, pojasnio je Jasmin Sultanić, pomoćnik ministra pravosuđa Hercegovačko-neretvanske županije. Prema njegovu tumačenju, postojeća zakonska odredba predstavlja dovoljan pravni temelj da centri za socijalni rad oslobode žrtve nasilja plaćanja naknade za posredovanje. Udruga Dignitet stoga očekuje da nadležne institucije prepoznaju problem i omoguće provedbu zakonskih odredbi. “To nam je vrlo važno i iskreno se nadamo da će Centar u vremenu koje dolazi prepoznati važnost ove inicijative”, poručila je Demić.
Žrtve nasilja ne bi trebale ponovno susretati nasilnika
Problem, međutim, nije samo financijske prirode. Prema postojećim odredbama Obiteljskog zakona Federacije BiH, supružnici koji imaju malodobnu djecu obvezni su proći postupak posredovanja prije pokretanja razvoda. Takvo zakonsko rješenje ne pravi odgovarajuću razliku između brakova u kojima postoji nasilje i onih u kojima ga nema, upozoravaju pravni stručnjaci.
Rebeka Kotlo, izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta “Džemal Bijedić” u Mostaru, smatra kako su potrebne izmjene Obiteljskog zakona. “Zakon ne razlikuje nasilne od nenasilnih bračnih zajednica. Zato bi trebalo provesti izmjene i dopune kako bi se žrtvi olakšao izlazak iz nasilne bračne zajednice bez obveznog posredovanja, odnosno bez ponovnog susretanja s nasilnikom”, istaknula je Kotlo. Drugim riječima, žene koje žele prekinuti nasilni brak ne suočavaju se samo s financijskim troškovima nego i s mogućnošću da tijekom postupka ponovno budu dovedene u kontakt s osobom od koje pokušavaju pobjeći.
Međunarodne obveze Bosne i Hercegovine
Na potrebu ukidanja obveznog posredovanja u slučajevima obiteljskog nasilja upućuju i međunarodni standardi zaštite žrtava. Sultanić je podsjetio na Istanbulsku konvenciju i preporuke Odbora za uklanjanje diskriminacije žena, koje se protive obveznim postupcima alternativnog rješavanja sporova u slučajevima nasilja. Riječ je o pitanju koje je važno i u kontekstu usklađivanja domaćeg zakonodavstva s međunarodnim obvezama Bosne i Hercegovine te procesa približavanja Europskoj uniji.
Federalno ministarstvo pravosuđa razmotrit će inicijativu
O mogućim izmjenama zakonskih rješenja oglasio se i federalni ministar pravosuđa Vedran Škobić, koji je najavio razmatranje prijedloga. “Mi ćemo, kao i svaku drugu inicijativu, i ovu ozbiljno razmotriti te ono što je u našoj nadležnosti obraditi u okviru stručne i akademske zajednice”, izjavio je Škobić. Iako su posljednjih godina učinjeni određeni pomaci u zakonskoj zaštiti žrtava nasilja, uključujući dostupnost besplatne pravne pomoći, pitanje naplate obveznog posredovanja pokazuje da između propisanih prava i njihove provedbe još postoje prepreke.
