Rast broja zaraženih u svijetu, restriktivne mjere u pandemiji i slabija potražnja te neočekivani rast zaliha benzina u SAD utjecali su na osjetan pad cijena nafte na svjetskim burzama. Cijena barela na Londonskoj burzi je prošlog tjedna pala za 8 posto i na najnižem je nivou od travnja, dok je na američkom tržištu cijena niža za 9 posto i na najnižoj je razini od rujna prošle godine.
Pad cijena goriva, barem i nakratko, dobro bi došao BiH, gdje su, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene nafte i naftnih derivata u srpnju ove godine i za više od 20 posto više u odnosu na srpanj 2020. godine.
“U BiH se sva poskupljenja nafte osjete, maltene, odmah, a pojeftinjenja tek s velikim zakašnjenjem i uglavnom djelimično. Ipak, mislim da je sadašnji pad toliko značajan da se mora odraziti i na cijene u BiH. Koliko brzo i u kojem obimu će domaće cijene goriva biti smanjene, zavisi samo od prometnika goriva, jer nema nikakvog mehanizma niti automatske formule za izračun cijena kojima bi se to ubrzalo”, kazao je za “Avaz” Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Iako vjeruje da će do određenog pada cijena goriva doći, Gavran ne vjeruje da će se to odraziti na sve ostalo što je, zbog rasta cijena nafte, u međuvremenu, poskupjelo.
“Na kraju, u lancu poskupljenja teško je razlikovati šta je bilo i u kolikoj mjeri opravdano, a za šta se iskoristio izgovor. Sumarni efekt je da je ukupna razina cijena viša nego što je opravdano i pogotovo viši nego što veliki dio gospodarstva i građana može podnijeti”, istakao je Gavran.
Predsjednik Udruženja prometnika nafte i naftnih derivata Gospodarske komore FBiH Milenko Bošković kaže da cijene na našem tržištu diktira nekoliko dobavljača koji ne prate dosljedno trendove na burzama. Podsjeća da je na snazi i odluka Vlade FBiH o ograničavanju marži, zbog koje trgovci ne mogu puno utjecati na konačne cijene goriva, za razliku od države koja ih je opteretila.
“Porezna davanja na litar dizela su 1,05, a na litar benzina 1,15 KM. To je nekakav start, tako da burza kod nas može utjecati nekih pet feninga gore-dolje, pa ne možemo očekivati neka znakovita pojeftinjenja. U vrijeme intenzivne korone barel goriva bio je oko 36 dolara, a sad je blizu 70, dok je prerađena nafta bila 300 i nešto dolara, a sad je više od 700, tako da ne možemo reći da imamo neku eskalaciju cijena”, rekao je Bošković.
On navodi da su cijene goriva u Srbiji blizu 3, u Hrvatskoj nešto iznad 3 KM, a u Crnoj Gori 1,40 eura.
“BiH u ovom trenutku ima 50 posto tih nekih davanja iz litra goriva, a širom Europe ona su od 40 do 60 posto. Međutim, ono što je kod nas veliki namet je to što svaki građanin iz litra goriva sa 25 feninga financira izgradnju autocesta, što nijedna država u okruženju nije uradila”, kazao je Bošković.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajne cijene Super plus bezolovnog benzina BMB 98 u srpnju ove godine su za 12,38 posto bile više u odnosu na srpanj prošle godine, a za 2,71 posto u poređenju s prethodnim mjesecom.
Cijene Premium bezolovnog benzina BMB 95 za godinu su porasle za 21,43 posto, dok je u srpnju litar benzina bio skuplji za 3,27 posto u odnosu na lipanj 2021. U periodu srpanj 2020.-srpanj 2021. cijene dizela zabilježile su rast od 20,11 posto, dok je dizel u srpnju bio skuplji za 3,36 posto u odnosu na lipanj.
