Bebe rođene u Europi mogle bi tijekom života biti izložene gotovo dvostruko većem broju dana s ekstremnim vremenskim uvjetima pogodnima za nastanak i širenje požara nego njihovi pradjedovi, ako se borba protiv klimatskih promjena uskoro značajno ne pojača, pokazalo je novo istraživanje.
Prema rezultatima studije, globalno zagrijavanje u skladu s trenutačnim klimatskim politikama znači da će dijete rođeno u Europi 2025. godine tijekom života imati tri dodatne godine ekstremnih uvjeta pogodnih za požare u odnosu na osobu rođenu 1950. godine.
Broj dana s najtežim uvjetima za brzo širenje požara najbrže će rasti na Mediteranu.
Generacija Beta, odnosno generacija rođena od 2025. godine, mogla bi tijekom života biti izložena ekstremnim uvjetima pogodnima za požare čak pet godina duže nego pripadnici generacije baby boomera, rođeni tijekom dva desetljeća nakon Drugoga svjetskog rata.
Vrući, suhi i vjetroviti uvjeti koji omogućuju da se mali požari brzo pretvore u goleme vatrene stihije pogoršani su zbog približno 150 godina onečišćenja uzrokovanog fosilnim gorivima i širokog uništavanja prirode.
To je pridonijelo zagrijavanju planeta za oko 1,4 stupnja Celzija.
Europa se zagrijava približno dvostruko brže od globalnog prosjeka, a sve nepovoljniji vremenski uvjeti posljednjih godina pridonose požarima golemih razmjera koji nadilaze kapacitete vlasti.
„Važan element rizika od požara“
Rosa Pietroiusti, klimatska istraživačica sa Sveučilišta Vrije Universiteit Brussel i vodeća autorica studije, rekla je da ekstremni vremenski uvjeti pogodni za požare predstavljaju „nužan, ali ne i dovoljan uvjet“ za nastanak razornih požara kakvi su ovog ljeta zahvatili dijelove Europe.
„Meteorološki uvjeti važan su element rizika od požara – mogućnosti da požar izbije, postane iznimno destruktivan i težak za kontrolu te da se vrlo brzo širi“, rekla je Pietroiusti.
Istraživači su kombinirali demografske podatke s rezultatima globalnih klimatskih modela i izračunali broj dana tijekom kojih su vremenski uvjeti za nastanak požara bili ekstremniji od najgorih pet posto dana u referentnom razdoblju od 1985. do 2014. godine.
Analizirali su 21 scenarij koji predviđa zagrijavanje planeta od 1,5 do 3,5 stupnjeva Celzija do kraja ovog stoljeća. Taj raspon približno obuhvaća najbolje i najgore scenarije s kojima bi se čovječanstvo moglo suočiti.
Prema trenutačnim politikama, koje bi mogle dovesti do zagrijavanja od oko 2,6 stupnjeva Celzija, djeca rođena danas mogla bi tijekom života biti izložena 84 posto većem broju ekstremnih vremenskih uvjeta pogodnih za požare nego ljudi rođeni 1950. godine.
Istraživači procjenjuju da se 86 posto tog povećanja može pripisati klimatskim promjenama, dok je preostalih 14 posto povezano s produljenjem životnog vijeka stanovništva.
Ograničavanje zagrijavanja moglo bi napraviti razliku
Ako se zagrijavanje do kraja stoljeća ograniči na 1,5 stupnjeva Celzija, djeca rođena 2025. godine mogla bi tijekom života biti izložena 1,3 godine manje ekstremnih vremenskih uvjeta pogodnih za požare u odnosu na scenarij zasnovan na trenutačnim politikama.
Ipak, cilj od 1,5 stupnjeva Celzija, postavljen u okviru međunarodnih klimatskih napora, prema procjenama bi mogao biti premašen već za nekoliko godina.
Raúl Cordero, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta u Groningenu, koji nije sudjelovao u istraživanju, rekao je da studija ukazuje na „urođenu međugeneracijsku nepravdu“ klimatske krize.
„Samo prije mjesec dana stanovnici srednje Europe suočili su se s uvjetima pogodnima za požare kakve njihovi roditelji ili djedovi i bake nikada nisu iskusili“, rekao je Cordero.
Dodao je da su se ti uvjeti, nažalost, pretvorili u rekordne požare u Belgiji i zapadnoj Njemačkoj.
Cordero, čiji su rođaci bili među tisućama ljudi koji su u kolovozu napustili svoje domove u Njemačkoj, rekao je da bi požar koji nezaustavljivo zahvaća cijeli grad bio nezamisliv za starije generacije Nijemaca.
Vrućine i suša pogoršavaju situaciju
Na jugu Europe broj požara i površina zahvaćena vatrom desetljećima su se smanjivali kako su vlasti postajale uspješnije u njihovu suzbijanju, navodi se u istraživanju čiji je suautor Cordero, objavljenom u srpnju.
Međutim, taj se trend posljednjih godina preokrenuo.
Osim viših temperatura i sušnijih vremenskih uvjeta, agresivno gašenje požara – uključujući sprječavanje čak i požara manjeg intenziteta – dovelo je do nakupljanja zapaljive vegetacije. Ona potom može poslužiti kao gorivo za razorne požare kada se pojave odgovarajući klimatski uvjeti.
Dugotrajni toplinski valovi i široko rasprostranjena suša zahvatili su Europu ovog ljeta i doveli do velikih šumskih požara u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i nizu drugih zemalja.
Na razini Europske unije intenzitet vremenskih uvjeta pogodnih za požare ove je godine oborio rekorde, dok bi površina opožarenog zemljišta mogla biti treća najveća otkako se vode dostupni podaci.
Mehanizam civilne zaštite EU-a aktiviran je devet puta, dok su zemlje slale zrakoplove za gašenje požara i vatrogasne ekipe kako bi pomogle susjedima koji su se suočili s požarima većima od svojih kapaciteta.
EU planira jačanje kapaciteta za gašenje požara
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u godišnjem obraćanju o stanju Unije u srijedu je odala počast danskom pilotu protupožarnog zrakoplova koji je prošlog mjeseca zajedno s kolegom poginuo u Grčkoj.
Najavila je i planove za uspostavu europske flote za gašenje požara.
„Vrlo sam ponosna na odgovor Europe, na naše europske kapacitete koji lete diljem kontinenta“, rekla je von der Leyen.
„Ali jasno je da moramo razmišljati šire i učiti brže“, dodala je, prenosi The Guardian.
