U našoj zemlji razotkrivene su brojne narko-bande koje su, u suradnji s drugim organiziranim skupinama, nabavljale kokain iz Južne Amerike. Ono što na kraju dođe do konzumenata u Bosni i Hercegovini najčešće nije čisti kokain, jer dileri, u želji za većom zaradom, drogu miješaju s raznim supstancama.
Najčešće primjese koje dileri dodaju ovisnicima su paracetamol i kofein. Kada je riječ o kokainu, u smjesi se mogu naći i puding, šećer, kofein – sve tvari koje fizički podsjećaju na kokain. Laktozu dileri ne dodaju samo kokainu, već i amfetaminima poput speeda i sličnih droga.
Ono što je posebno opasno, a nažalost nije rijetkost, jest miješanje mišomora s drogom, što kod konzumenata izaziva sigurnu smrt. To nam je potvrdio Džemal Murga, umirovljeni inspektor Odjela za borbu protiv narkomanije MUP-a Kantona Sarajevo, koji i dalje aktivno prati situaciju s drogom u Sarajevu, piše “Avaz”.
SIPA je tijekom 2023. godine zaplijenila 52 kilograma kokaina. – Mišomor se oduvijek miješao u heroin i kokain. U posljednje vrijeme nema toliko predoziranja. Jedno vrijeme smo imali po jedno svakog tjedna. Poznato vam je da se u kokain dodaje i puder, jer jedan gram košta oko 200 maraka, ali cijena može pasti i na 120 KM, ovisno o mješavini i postotku čistog kokaina. To je ogroman biznis. Sad kad sam u mirovini, više razgovaram s narkomanima i dilerima – otvoreniji su. Nevjerojatno je koliko ima konzumenata i dilera. Nađe se i mišomora. Policija o tome ne izvještava, a u smrtovnicama više ne vidim neke poznate osobe – mnogi su već preminuli. Moji „pacijenti“ su već u dženetskim vrtovima – rekao je inspektor Murga.
Sugovornik rješenje problema narkomanije ne vidi u otvaranju komuna, koje se, prema njegovim riječima, u svijetu već zatvaraju. Također smatra da ni kazneni zakoni nisu učinkoviti. – Što je spas? Edukacija. Edukacija profesora, nastavnika, roditelja, učenika. Treba ih naučiti zašto dijete poseže za drogom. Da prepoznaju promjene u ponašanju. Kad sam držao predavanja, nisam govorio što tetrahidrokanabinol radi u malom mozgu, nego bih pitao njih: „Što vas zanima?“ i onda bismo razgovarali o tome kako zaštititi članove svojih obitelji – ističe Murga, dodajući da edukacija treba obuhvatiti i suce i tužitelje. – Kad bi narkomani željeli smanjiti dozu metadona na pet miligrama, to bi bilo dovoljno. Uzmeš jednu tabletu i možeš normalno ići na posao. No, ovdje narkomani ne žele smanjivati dozu metadona. Uzimaju ga kako bi se drogirali, a ne kako bi se liječili – zaključuje Murga.
