Blizu 2.300 ljudi preminulo je od posljedica povezanih s vrućinom u 12 europskih gradova tijekom jakog toplinskog vala koji je završio prošlog tjedna, prema znanstvenoj analizi objavljenoj ove sedmice.
Studija se fokusirala na razdoblje od 10 dana, koje je završilo 2. srpnja, tijekom kojeg su veliki dijelovi zapadne Europe bili pogođeni ekstremnim vrućinama, s temperaturama koje su u Španjolskoj prelazile 40 stupnjeva Celzijusa, dok su u Francuskoj izbili šumski požari. Od oko 2.300 ljudi za koje se procjenjuje da su preminuli tijekom tog razdoblja, 1.500 smrti povezano je s klimatskim promjenama koje su učinile toplinski val znatno intenzivnijim, prema studiji koju su proveli znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. “Klimatske promjene dovele su do znatno viših temperatura nego što bi inače bile, što vrućine čini mnogo opasnijima”, rekao je dr. Ben Clarke, istraživač s Imperial Collegea u Londonu.
Studija je obuhvatila 12 gradova, uključujući Barcelonu, Madrid, London i Milano, gdje su istraživači naveli da su klimatske promjene povećale temperature tijekom toplinskog vala i do četiri stupnja Celzijusa. Istraživači su koristili uspostavljene epidemiološke modele i povijesne podatke o smrtnosti kako bi procijenili broj preminulih, koji uključuje smrtne slučajeve gdje je vrućina bila osnovni uzrok, uključujući i situacije u kojima je izloženost vrućini pogoršala već postojeća zdravstvena stanja.
Znanstvenici su naveli da su koristili recenzirane metode kako bi brzo izračunali procijenjeni broj umrlih, jer većina smrti povezanih s vrućinom nije službeno evidentirana, a neke vlade ne objavljuju te podatke. Prošli mjesec bio je treći najtopliji lipanj ikad zabilježen na planetu, iza istog mjeseca u 2024. i 2023. godini, navela je Europska služba za klimatske promjene Copernicus u svom mjesečnom izvješću objavljenom u srijedu. Zapadna Europa imala je najtopliji lipanj ikad, s velikim dijelovima regije koji su doživjeli “vrlo jak toplinski stres”, što podrazumijeva uvjete u kojima se temperatura osjeća kao 38 stupnjeva Celzijusa ili više, naveo je Copernicus. “U svijetu koji se zagrijava, toplinski valovi će vjerojatno postati češći, intenzivniji i pogoditi veći broj ljudi diljem Europe”, rekla je Samantha Burgess, strateška direktorica za klimu u okviru programa Copernicus.
Istraživači iz europskih zdravstvenih instituta izvijestili su 2023. godine da je čak 61.000 ljudi možda preminulo tijekom paklenih toplinskih valova u Europi 2022. godine, što sugerira da napori na pripremi za ekstremne vrućine ozbiljno zakazuju. Nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi, koji uglavnom dolaze iz sagorijevanja fosilnih goriva, dovelo je do postupnog povećanja prosječne temperature na planetu. Ovo povećanje osnovne temperature znači da, kada dođe toplinski val, temperature mogu doseći još ekstremnije vrijednosti.
