Zabrana rada trgovina nedjeljom u Hrvatskoj, koja je obećana tokom predizborne kampanje Vlade, stupila je na snagu 1. srpnja. S vremenom, kako su tjedni odmicali, sve je više procjena da je ovakva zabrana naštetila manjim trgovcima, dok su oni koji su bili izuzeti iz ove mjere iskoristili priliku za dodatni profit.
Ova zabrana je počela važiti usred turističke sezone, pa su obalna mjesta dobila kvotu od 16 tjedana kada je trgovinama dozvoljeno raditi, dok većina trgovina na kopnu ostaje zatvorena nedjeljom.
Trgovine koje su po definiciji izuzete iz ove zabrane, kao one smještene na autobusnim stanicama, postale su popularna odredišta tokom nedjelje i blagdana. Ljudi čekaju u redovima kako bi obavili svoju kupovinu u tim trgovinama.
Također, primjećuje se da su benzinske crpke počele proširivati svoju ponudu, uključujući prodaju kruha uz gorivo, dok su pekare ostale zatvorene, prenosi index.hr.
Istovremeno raste tendencija da se, uz već postavljen okvir od 16 dozvoljenih radnih tjedana godišnje za trgovine, što se uglavnom primjenjuje na obalnim područjima, razmotri dodavanje dodatnih zakonskih izuzetaka.
Nakon vikenda 5. i 6. kolovoza, kada je vikend prethodio blagdanu, mnoge općine i gradovi su za nadolazeći blagdan Velike Gospe počeli deklarirati sajamske dane kako bi omogućili trgovinu tokom tog perioda.
Prvo su takve dane proglasile turističke destinacije poput Hvara, Baške, Crikvenice, Pule i Splita, a kasnije se ova praksa proširila i na kopno, te su i Zagreb i Varaždin deklarirali takve dane. Većina njih je također označila sve preostale nedjelje u kolovozu i rujnu kao sajamske dane.
