Danas, 13. prosinca, Crkva slavi spomendan svete Lucije, djevice i mučenice iz 4. st., zaštitnice mučenika, slijepih i slabovidnih.
Do danas je ostao sačuvan običaj u narodu da se od spomendana svete Lucije preostalih 12 dana do Božića promatra s obzirom na vremensku prognozu, gdje svaki dan predstavlja redom mjesece u godini, te se dosljedno vjeruje kakvo je vrijeme toga dana, takav će biti i cijeli mjesec.
Uz to, raširen je običaj da se na Dan svete Lucije sije pšenica, kako bi do Božića dosegnula najveću ljepotu i krasila stol, prostor ispod bora, pored jaslica ili neko drugo prikladno mjesto. Štuje kao zaštitnica slijepih i slabovidnih osoba, onih koji su oboljeli od bolesti očiju, kod grlobolje, krvarenja, zaštitnica je pisaca, seljaka, sedlara i trgovaca, kovača, lađara itd., a u njezinom rodnom gradu nalazi se poznata bazilika svete Lucije, stjecište mnogih hodočasnika.
Život Sv. Lucije isprepleten je mnogim legendama i ne može se sa sigurnošću tvrditi što je povijesna istina. Međutim, njezino je štovanje izuzetno rašireno diljem kršćanskoga svijeta te je omiljena i u hrvatskom narodu.
Sv. Lucija je prema predaji rođena u Sirakuzi na Siciliji oko 280., u bogatoj obitelji. Njezina je majka bolovala od neizlječive bolesti što je utjecalo na Lucijin životni put. Zbog bolesti su krenule na hodočašće na grob Sv. Agate u Kataniju, kako bi isprosile ozdravljenje. Prema predaji tu je Lucija doživjela vizije o majčinu ozdravljenju i podnošenju mučeničke smrti.
To je iskustvo utjecalo na Lucijinu vjeru te je kao zahvalu odlučila prodati sve što je imala i podijeliti siromasima. Umjesto braka, jer je bila zaručena, izabrala je zavjet djevičanstva. Ta je odluka razljutila njezinog zaručnika, koji ju je prijavio vlastima da je kršćanka. Budući da se nije htjela odreći vjere bila je teško mučena, a potom i ubijena 303. ili 304. godine.
