Ivanjski krijesovi ili u narodu poznatiji kao paljenje cvitnjaka ili svitnjaka, običaj su paljenja vatre uoči svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja, to jest 23. lipnja uvečer. Središnja Bosna, ali i drugi dijelovi Bosne i Hercegovine i danas, okupljeni u krugu obitelji, ali i zajedno sa susjedima njeguju ovaj običaj.
Riječ je zapravo o pretkršćanskom narodnom običaju koji pripada ciklusu običaja vezanih uz zimski i ljetni suncostaj te proljetnu i jesensku ravnodnevnicu. Ivanjski krijesovi vezani su uz žetvene običaje i početak ljeta. Od starine ovi se običaji vežu uz 24. lipnja kad je padao ljetni suncostaj te je to bio najduži dan u godini. Ivanjske su svečanosti ipak u mnogim dijelovima Europe ostale vezane uz svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja. U narodnom vjerovanju širom Europe vladalo je uvjerenje da biljke koje bi bile prikupljene o ivanjskoj noći imaju čudesna ili ljekovita svojstva. Paljeni su krijesovi, a vjerovalo se da oni štite od zlih duhova za koje se mislilo da slobodno lutaju uokolo dok se sunce opet vraćalo na jug. U kasnijem se razdoblju držalo i da se vještice te noći okupljaju kako bi se sastale sa zlim silama. Tako su krijesovi imali zaštiti ljude, stoku i urod od svih nedaća.
