Gospodarstvo na području ŽSB, poljuljano pandemijom, traži načine kako preživjeti. Koliko je stanje loše, potvrđuje i drastičan pad prihoda u županijskom proračunu. Ukoliko se hitno ne donese novi set mjera pomoći realnom sektoru, kako bi sebi, ali i onima koji donose zakone osigurali egzistenciju, pad je neizbježan, upozoravaju gospodarstvenici.
Iako su sve grane gospodarstva u proteklom periodu doživjele pad poslovanja, najveće štete u ovoj županiji, ipak, bilježe turizam i ugostiteljstvo, ali i transport, drvna te industrija kože i obuće. Zavisili su od stanja na istoku, sa kojeg dolaze repromaterijali, ali i onog na zapadu, na koji odlazi većina njihovih proizvoda, objašnjava gospodarstvenik Matija Marjanović.
No najveći problem su, kažu, ogromna opterećenja za realni sektor, doprinosi, porezi, više od 3.400 parafiskalnih nameta u Federaciji.
„Na području ŽSB ima više od 400 raznih parafiskalnih nameta, što u općinama, što na nivou županije. To su ogromni tereti za realni sektor“, kaže Kemal Čolak, predsjednik Udruženja poslodavaca ŽSB.
Sluha za njihove prijedloge, poput ukidanja nameta, zaštite domaće proizvodnje te smanjenja doprinosa, nadležni nisu imali. Paketi pomoći kroz korona zakone bili su premali u odnosu na probleme s kojima se suočilo gospodarstvo. A Vlada je, tvrde, donosila i niz loših odluka.
„Uopće ne vladaju problematikom, nego su davali onako… Tako se ne pomaže gospodarstvu. Treba se pomoći onome kome treba pomoć, tko ima neke posljedice od toga. A ne na osnovu nekakvih parametara koji nisu utemeljeni na posljedicama korone“, ističe Šaban Rizvić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ŽSB.
Čolak tvrdi da skoro nijedan njihov prijedlog, zaključak, zamolba ili sugestija nisu ugledali svjetlo dana i da je gospodarstvo zbog toga u vrlo teškoj situaciji, a da se u narednom periodu može očekivati da bude u još težoj.
Ono što ih najviše brine je neizvjesnost. Cijene repromaterijala već su drastično porasle, što će uvjetovati i poskupljenje robe. Stoga smatraju da je vrijeme za korona zakon 2, koji bi za, razliku od prethodnog, umjesto socijalnih, ponudio konkretne mjere pomoći gospodarstvu.
„Nama trebaju mjere, nama trebaju aktivnosti da se gospodarstvo stabilizira, da se povuče proizvodnja, da krenemo naprijed, a ne da se borimo za goli život“, poručuje gospodarstvenik Salem Ekmeščić.
Gospodarstvenik Zoran Gazibarić navodi kako ne očekujemo bilo kakvu pomoć izuzev one koju samo država može dati. Ne znaju, kaže, kada će radnici moći biti cijepljeni. S razlogom pita smije li računati da će radnici sljedeći mjesec raditi.
A koliko je gospodarstvo ŽSB pogođeno pandemijom, pokazuju i podaci o punjenju proračuna, prema kojima su prihodi za siječanj za 25% niži od planiranih.
„Postoje prioriteti, postoje osnovne funkcije ove Vlade koje se moraju financirati, a na Vladi je da nađe taj balans između potreba i mogućnosti“, kazala je ministarica finansija ŽSB Mirjana Plavčić (HDZ BiH ).
No, ukoliko se hitno ne pomogne onima koji proračun pune, a nose najveći teret krize, stanje će biti i gore, upozoravaju gospodarstvenici.
Izvor: federalna.ba
