Više od 46 posto srednjoškolaca igralo je neku od igara na sreću. Znatno češće igraju ih dečki (67 posto) nego djevojke (31 posto). Omiljena igra je klađenje, osobito među dečkima, piše Večernji list. Među onima koji se klade, oko 30 posto njih kladionicu pohodi barem jednom tjedno, a neki i svakodnevno. Njih 21 ili svaki sedmi srednjoškolac ima otvoren online račun u kladionici. Čak 81 posto mladih Slavonaca izjavljuje da su im igre na sreću vrlo ili donekle dostupne, a njih pet posto priznaje da su igranjem igara na sreću već izgubili velik novac.
Zanemaruje se učenje
Rezultat je to istraživanja o trendovima upotrebe sredstava ovisnosti među mladima koje je na uzorku od 349 učenika trećih razreda srednjih škola (202 djevojke i 147 mladića) proveo Nastavni zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije. Za razliku od igara na sreću, navika pretjeranog korištenja mobitela i modernih tehnologija raširenija je među djevojkama nego među mladićima. Svaka peta koristi ga više od osam sati dnevno. Vlastiti mobitel ima čak 99,7 posto učenika, a najčešće ga koriste za komunikaciju, društvene mreže i slušanje glazbe. Oko 76 posto priznaje da zbog provođenja vremena na mobitelu u većoj ili manjoj mjeri zanemaruje učenje, 88 posto koristi ga na nastavi, a 39 posto ih znaju postati nervozni kada na mobitelu nisu duže od pola sata. Trećina učenika ponekad radije provodi vrijeme na mobitelu nego u druženju s vršnjacima, a čak 68 posto njih još nikada nisu doživjeli da im roditelji ili drugi odrasli pokušaju ograničiti vrijeme na mobitelu. Prema riječima magistre psihologije Bernarde Kirchofer, istraživanjem su bile obuhvaćene tri vrste ovisnosti, odnosno pojavnost i trendovi kada su u pitanju igranje igara na sreću, korištenje modernih tehnologija i konzumacija alkohola. Moderna vremena donose moderne ovisnosti i nove izazove za stručnjake koji se njima bave. – Iznenadilo nas je da 20 učenika, iako maloljetni, imaju otvorene online račune za igranje igara na sreću, što je prema pravilima priređivača igara na sreću protuzakonito. Onda se pitamo kako je do toga došlo. Od modernih tehnologija najviše nas je zanimao mobitel kao najpopularniji uređaj i tu smo dobili zanimljiv podatak da djevojke provode više vremena uz mobitel od mladića, od 6 do 8 pa i više sati dnevno, ali su one ujedno i malo savjesnije, odnosno više imaju instalirane aplikacije koje prate njihovu aktivnost na mobitelu – rekla je Kirchofer. Što se tiče alkohola, rezultati su u skladu s drugim europskim i međunarodnim istraživanjima, a to je da gotovo nema razlike u životnoj prevalenciji pijenja kod djevojaka i mladića. Međutim, zanimljivo je da čak 89 posto ispitanih tvrdi da im je lako doći do alkohola. Oko 56 posto srednjoškolaca već je samostalno kupovalo alkoholna pića na prodajnim mjestima iako su maloljetni, 14 posto navodi da im alkohol kupuju najbliži članovi obitelji (roditelji i starija braća i sestre), a 22 posto drugi odrasli. Oko 33 posto mladića i 29 posto djevojaka više od 20 puta u posljednjih godinu dana konzumiralo je alkoholna pića. Piju kako bi se zabavili i kako bi im bilo bolje na slavljima i izlascima. Pritom oko 62 posto učenika popije barem tri, a njih 15 posto čak više od sedam pića.
Popiju i više od sedam pića
Cure većinom piju žestoka pića miješana s vodom ili sokom, a dečki pivo. Oko 61 posto učenika alkohol je prvi put probalo kad im je bilo manje od 14 godina, a njih 54 posto prvi put se napilo kad im je bilo 15 ili 16 godina (u tome nema gotovo nikakve razlike između cura i dečki). Oko 11 posto srednjoškolaca alkohol je već doveo u probleme poput ozljeđivanja, tučnjave, svađe s roditeljima ili sukoba s policijom. Gotovo svi su barem jednom u životu probali alkohol. Jedna trećina ih pije na mjesečnoj bazi i mladići ipak izjavljuju da nešto češće piju alkohol za razliku od djevojaka. Alkohol uglavnom konzumiraju u disco-klubovima (66 posto) te kod prijatelja u kući (46 posto). – Simptome ovisnosti o drogama i alkoholu bilo je lakše prepoznati od novih ovisnosti, no sličnosti postoje. Čim netko provodi više vremena na internetu ili igrajući igrice, a zapostavlja svakodnevne obveze, već tada se radi o nekoj ovisnosti. Glavni nam je kriterij da ljudi imaju problema u svakodnevnom funkcioniranju – istaknula je Senka Gabud Gjurčević, voditeljica Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti.
